Hrvatske bolnice svakog mjeseca stvaraju nove dugove od 55 do 60 milijuna kuna, dospjeli dug iznosi, prema dostupnim podacima, oko četiri milijarde kuna, a ukupni dug 8,2 milijarde kuna, no Vlada Andreja Plenkovića prilično tromo reagira na mogućnost strukturnog rješavanja ovoga problema.
Od jačih sanacijsko-reformskih zahvata do sada su uspjeli ‘tek’ u sustav ubrizgati financijsku injekciju od 1,1 milijardu kuna, od kojih je 800 milijuna kuna otišlo na plaćanje dospjelih dugova.
No, dok se zadnjih mjesec dana vodila velika polemika oko radne verzije novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nema sumnje kako će se velika javna rasprava uskoro voditi i oko prijedloga zakona koje je Ministarstvo zdravstva ovih dana najavilo u okviru Savjetovanja za prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za 2018.
Najavljuje se, naime, donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima u prvom tromjesečju iduće godine, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u drugom i Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu u trećem tromjesečju, pišu Vijesti.hr
Naravno, tu je najvažniji prijedlog Zakona o izmjenama obveznog zdravstvenog osiguranja (ZOZO), a u obrazloženju izmjena navodi se kako ‘problematiku realiziranja u cijelosti svih ZOZO-om utvrđenih prihoda obveznog zdravstvenog osiguranja, prema ZOZO-om jasno definiranim izvorima prihoda, koja su strogo namjenska za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, prvenstveno u dijelu koja se osiguravaju iz sredstava državnog proračuna, HZZO dovodi u nemogućnosti da, kao osiguravatelja, u skladu s osiguranim financijskim sredstvima, a u odnosu na planirano, osigura pružanje zakonom zajamčena prava osiguranih osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu u cijelosti ili u medicinski prihvatljivim rokovima od strane ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, što je, između ostaloga, posljedica negativnog trenda financijskog poslovanja ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite proteklih godina’.
Jednostavnije rečeno, Ministarstvo smatra kako država ne ispunjava sve financijske obveze prema HZZO-u, te da zbog toga HZZO ne može ispunjavati svoje preuzete obveze prema pacijentima, kao i da ne može podmirivati svoje obveze prema dobavljačima (lijekova, drugih proizvoda i usluga). Stoga je, ističe se u ovom načelnom prijedlogu, “potrebno urediti pitanja mjera zdravstvene zaštite koja se osiguravaju obveznim zdravstvenim osiguranjem, odnosno koja zdravstvena zaštita će se financirati iz sredstava obveznoga zdravstvenoga osiguranja, osigurati dostupnost ostvarivanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za sve osigurane osobe HZZO-a, te osigurati mogućnost uvođenja novih medicinskih tehnologija u liječenju osigurane osoba HZZO-a kod pružatelja na području RH”.
Iz ove rečenice je jasno kako se ovdje radi o najvažnijem zakonskom projektu ove Vlade (mimo ‘lex Agrokor’) jer se očito namjerava preurediti sustav obveznog zdravstvenog osiguranja.
