Najpoznatija Polnoćka i noćas će se održavati u bazilici Rođenja Isusova. Naziv je to crkve u Betlehemu za koju se vjeruje da je izgrađena na mjestu gdje je rođen Isus.
Danas je ova crkva u zajedničkom vlasništvu Grčkog pravoslavnog patrijarhata u Jeruzalemu, Armenskog jeruzalemskog patrijarhata i Kustodije Svete zemlje, to jest franjevaca koji u ime Svete stolice i Katoličke crkve čuvaju sveta mjesta. Kako kršćani širom svijeta ovom mjestu hodočaste još od 2. stoljeća UNESCO ga je 26. lipnja 2012. godine upisao na popis mjesta svjetske baštine u Aziji, uključujući i obližnje armenske, franjevačke, grčkokatoličke i grkopravoslavne samostane, crkve, tornjeve, terasaste vrtove i hodočasničke staze. Isti dan je upisana i na popis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca.
Kod spilje Isusova rođenja izgrađena je 333. godine crkva Rođenja. Sagrađena je po Konstantinovu nalogu. U 6. st. bila je zamijenjena sadašnjom građevinom zahvatom cara Justinijana.
U kripti bazilike Rođenja Isusova nalazi se spilja Rođenja. Riječ je o djelomično prirodnoj, a djelomično umjetno uređenoj spilji u kojoj su prisutne najranije kršćanske uspomene. U spilju se ulazi, od Justinijanove obnove, dvama stubištima s juga i sjevera, ispod svetišta.
Danas u bazilici Rođenja Isusova djeluju pravoslavni Grci, koji su i vlasnici njezina najvećeg dijela, što uključuje pet brodova bazilike, svetište i desnu apsidu koja se nastavlja na južne pokrajnje brodove. Usto, uz baziliku imaju i svoj manastir.
Armenska istočna pravoslavna Crkva posjeduje lijevu apsidu koja se nastavlja na sjeverne pokrajnje brodove, gdje se nalaze i dva armenska oltara. Za Božić oni ove oltare prepuštaju na korištenje, jedan Sirskoj ortodoksnoj Crkvi, a drugi Koptskoj Crkvi.
Kustodija Svete zemlje, a time i Katolička crkva posjeduju prolaz kroz tu sjevernu apsidu prema spilji Isusova rođenja. Osim toga, franjevci Kustodije Svete zemlje, uz sjevernu stijenu bazilike imaju svoj klaustar i crkvu svete Katarine u kojoj se na Božić održava polnoćka, a nakon toga i procesija do spilje Rođenja.
Naslovna fotografija: Darko Tepert Donatus