Do sada je na šibenskoj tvrđavi svetog Ivana odrađen veliki posao koji u ovom trenutku nije baš vidljiv građanima, a pripremljena je i izmjena glavnog projekta. Početkom 2018. godine očekuje se objava natječaja za odabir izvođača radova na obnovi trećeg bisera šibenske fortifikacijske baštine.
Podsjetimo, Tanaju je Grad Šibenik dobio od države na destogodišnje upravljanje čime je omogućeno pokretanje projekta njezine revitalizacije. Do sada su provedeni arheološki radovi s konzervatorskim nadzorom koji su otkrili dijelove ‘nulte’ faze izgradnje tog fortifikacijskog objekta. Riječ je o radovima koji su dio projekta ‘Revitalizacije tvrđave sv. Ivana’ koji će trebaju biti završen u rujnu 2019. godine. Cijeli prostor tvrđave sv. Ivana neće biti iskorišten za nove sadržaje tako da će se i nakon završetka projekta 2019. godine, moći nastaviti istraživanje i definiranje preostalog prostora.
Arheolozi i konzervatori su na Tanaji prvi put u Hrvatskoj bili u poziciji da mogu detaljno istražiti jedan bastionski sustav iz 17. stoljeća. Već tada je Ivo Glavaš iz šibenskog Konzervatorskog odjela rekao kako rezultati nisu spektakularni, ali pokazuju put kako dalje.
– Ovo će, po svoj prilici, biti školska utvrda u Hrvatskoj koja će donositi podatke za daljnja istraživanja na takvim lokalitetima. Planirano je i organiziranje arheološkog kampa koji će donositi nove podatke, kazao je Glavaš u veljači ove godine, a uskoro će biti javno dostupan novi znanstveni rad o tvrđavi sv. Ivana u koautorstvu povijesničara Josipa Pavića i Ive Glavaša, kao rezultat novih povijesnih, konzervatorskih i arheoloških istraživanja na tvrđavi sv. Ivana.
– Riječ je o radu pod naslovom ‘Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku – nove spoznaje i istraživanja’ koji je objavljen u znanstvenom časopisu Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske koji izdaje Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstva kulture. Ovim znanstvenim radom se prvi put detaljno obrađuju sve razvojne faze tvrđave na temelju prethodno obavljenih arheoloških i konzervatorskih istraživanja, kaže Glavaš.
Napominje i kako su u istraživanjima na tvrđavi pronađeni elementi i izvorne vojne instalacije iz novog vijeka koji do sada u znanstvenoj literaturi nisu bili prepoznati.
– U radu se identificira prva faza tvrđave iz 1646. godine, koja je sagrađena u žurbi pred osmanlijskom najezdom i koja je znatno manja od današnje tvrđave. Prvi put donose se i neki povijesni izvori o osmanskom napadu na Šibenik 1647. godine koji kod nas u Hrvatskoj nisu bili poznati, kaže Glavaš.
Rad su recenzirali naši vodeći znanstvenici koji se bave utvrdama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka Andrej Žmegač s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba i Katja Marasović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije na splitskom sveučilištu. Rad će uskoro biti dostupan hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj javnosti na jedinom našem znanstvenom portalu Hrčak.
