U novogodišnjoj noći u Šibeniku je evidentirano 500 turističkih noćenja, među kojima je uz domaće goste bilo 80 gostiju iz Bosne i Hercegovine, nešto Slovenaca i turista iz Južne Koreje i Njemačke. Na samom dočeku na Poljani među oko 10 tisuća posjetitelja, otprilike 2.500 bili su gosti Šibenika, procjenjuju u Turističkoj zajednici grada Šibenika.
Te brojke su odličan završetak još jedne rekordne turističke godine u kojoj je Šibenik, zajedno s tri zasebne turističke zajednice Grebaštice, Krapnja-Brodarice i Zlarina, posjetilo 332.130 turista ili 13 posto više nego godinu prije, a ostvarili su 4 posto više noćenja.
– U Šibeniku je boravilo protekle godine 280.605 turista što je skoro 27,5 tisuća više nego godinu prije, odnosno, riječ je o rastu od 11 posto. Broj ostvarenih noćenja od 1.272.336, oko jedan posto više nego 2016. godine, pokazuje da gosti u Šibeniku borave prosječno četiri i pol dana te da se vrijeme boravka skraćuje. Na to najviše utječe rast broja apartmana i hotelskih kreveta u samom gradu gdje gosti uobičajeno kraće borave nego u okolnim mjestima u kojima se smještaj rezervira na tjedan pa i više dana, pojašnjava Dino Karađole, direktor Ureda TZ Šibenik.
I prošle godine bilježi se pad broja gostiju i noćenja u Solarisu, koji planski mijenja agencije s kojima surađuje te se orjentira na manje gostiju veće platežne moći.
– U okolnim mjestima, poput Jadrije ili Žaborića i dalje je duljina boravka veća nego u gradu jer ta mjesta nude klasični odmorišni turizam. Brojke se ipak mijenjaju u korist grada pa je po broju noćenja Šibenik sada jači od Žaborića. Trend je da gosti u hotelima više ne borave po sedam-osam dana. Trenutno je taj prosjek pet dana i ljudi se odlučuju na češća i kraća putovanja. Nekada su veliki sustavi u ranom bukingu nudili aranžmane od 7 i 14 dana uz popuste, a danas je to rijetkost, kaže Karađole.
U protekloj godini najveći rast od 18 posto zabilježili su privatni iznajmljivači, posebno u samom gradu gdje je 20 posto više noćenja u apartmanima.
– Izdvojio bih i Jadriju koja je ostvarila oko 41 tisuću turističkih noćenja što je 22 posto više nego 2016. godine. Zanimljiv je i rast broja noćenja u zaleđu pa je tako Gradina kod Lozovca imala 47 posto više noćenja, Goriš je rastao sa 98 noćenja na ovogodišnjih 592, Danilo je udvostručilo broj noćenja, a Dubrava ima 23 posto više noćenja. Sve su to male apsolutne brojke, ali pokazuju da raste broj kapaciteta u zaleđu te da turisti rado biraju takve destinacije. Zaleđe nam se budi i pokreće u službi turizma, što je dobro i možemo poželjeti da sve to poprati i razvoj poljoprivrede koja može biti izravni opskrbljivač svih naših turističkih kapaciteta, kaže Karađole.
Šibenik trenutno nudi oko 16 tisuća turističkih kreveta i ta brojka u novoj sezoni bit će još veća.
– Novih 300 kreveta bit će u Solarisu u obnovljenom hotelu Jakov, a stotinjak kreveta bit će i u novom hotelu na rivi, uz još dvadesetak kreveta u novom hotelu na Meduliću. Zanimljivo je i što Solaris planira više ne zatvarati tijekom zime, a konvencijski centar prvlačit će goste koji traže interakciju sa gradom i posjet gradskim sadržajima. Upravo zbog toga izgradnju i otvaranje tog centra u Solarisu držim jednim od značajnijih događaja za turizam Šibenika. Drugi je, naravno, UNESCO-va povelja tvrđavi sv. Nikole zbog čega već sada imamo pojačano zanimanje turističkih agencija. Tu činjenicu jednog od pet svjetskih gradova s dva UNESCO spomenika moram intenzivno marketinški koristiti. Pitanje je hoćemo li do sezone uspjeti pripremiti tvrđavu za pristup i siguran obilazak turista, oprezan je Karađole.
Činjenica da postoji još veći pritisak i potražnja za aranžmanima u Šibeniku Karađole ne želi iskoristiti za masovniji turizam.
– Ja ne bi planirao veliki turistički skok. Nama je sad najbitnije raditi na kvaliteti ponude. Apartmani već rastu po godišnjoj stopi od 15 do 20 posto, ljudi se okreću turizmu jer neke druge gospodarske grane nisu u tolikoj uzlaznoj putanji kao turizam. Mi moramo zadržati autentičnost stare gradske jezgre i tvrđava kao najvažnijih šibenskih resursa i potencijala. Poželjno je održati naše izvorne gostionice i toverne gdje god je to moguće jer mislim da nam je autentičnost jedan od aduta. Taj potencijal nismo još ni do pola iskoristili. I sada gost u Šibeniku može boraviti pet dana, a da svaki dan ima nešto novo za vidjeti i doživjeti. Cilj nam mora biti da postignemo što veću cijenu za taj autentični doživljaj koji nudimo gostima s tim da proizvod koji im nudimo mora biti kvalitetan, zaključuje Karađole.
