Unatoč donedavnim prognozama, čak i u ovome tjednu, sve je veća vjerojatnost da veljača neće nastaviti ne samo gotovo ekstremno toplim ritmom siječnja, pa ni onim umjerenijim od prošloga prosinca, nego da će mjestimice biti i hladnija od prosjeka, piše Zoran Vakula za HRT. Ili se možda i kompjutorski modeli atmosfere za dugoročne prognoze nalaze u pokladnom razdoblju pa se nakon ove najnovije “hladne maske” – uskoro opet pojavi “topla maska”?!
Prosinac, siječanj….
Nakon prosinca, koji je na Jadranu i u većini područja uz njega bio prosječne temperature, a u sjevernim krajevima i iznadprosječno topao, te diljem Hrvatske jednog od najtoplijih siječanja u povijesti mjerenja, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela klimatološkog računanja zime diljem je Hrvatske iznadprosječno visoka. Štoviše, ponegdje je i među najvišima u povijesti mjerenja. Srećom, ne i ekstremna. No, siječanj bi mjestimice mogao zaslužiti klimatološku ocjenu “ekstremno toplo”, primjerice u Zagrebu, gdje je na meteorološkoj postaji DHMZ-a u Maksimiru srednja siječanjska temperatura zraka trenutačno, a takva će vrlo vjerojatno i ostati – 2. najviša od 1949. godine, a na Griču, gdje podaci za siječanj postoje još od 1862. godine – 3. najviša, odmah iza 1936. i najviše – 2007. godine. U Gospiću je trenutačno 4. najviša, a podaci također postoje još iz 19. stoljeća.
Sljedeći će dani dodatno povećati odstupanje od prosječne siječanjske temperature. Donedavno je djelovalo da će i veljača znatnije pridonijeti blagosti ove zime, ali…
Veljača do sada postojana, ali…
Dugoročne prognoze odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka za veljaču rijetko su kada u posljednjih desetak godina bile tako postojane kao za ovogodišnju, i u tako relativno velikom iznosu.
Na slici u privitku može se uočiti prognoza odstupanja od prosjeka za ovu i prošlih 5 veljača, i to za izračune od 6 mjeseci unaprijed (“step +6”) do mjesec dana unaprijed (“step +1”) te ostvarena odstupanja od prosjeka, koja su relativno često znatno izraženija od prognoziranih. Ništa neobično za bolje poznavatelje modela za dugoročno prognoziranje i “ograničenosti” tih modela, te ne mogućnosti “hvatanja” ekstremnijih situacija. Naravno, i razočaranje za mnogobrojne manje upućene, posebice one koji od vremenskih prognoza očekuju znatno više, ne shvaćajući pritom sva ograničenja modela, teoriju kaosa koja je u igri i mnoge druge “sitnice” koju djeluju na prognoziranje vremena.
Atmosfera je znatno složeniji mehanizam od onoga što neki misle da jest. Ili bi to samo željeli. Stoga prognoza budućeg vremena ima mnogo ograničenja koja se stalno moraju imati na umu. Nije rješenje pogledati samo jedan izračun jednog modela atmosfere, pa i nekoliko njih, i na temelju toga olako donositi brzoplete zaključke i prognoze za desetke dana unaprijed za neko mjesto, pa i područje, pogotovo za srednjoročno razdoblje i dulje od njega. Prošlih smo dana bili svjedoci svakodnevnog ‘šaranja’ većini vidljivih kompjutorskih izračuna na različitim internetskim stranicama i drugim medijima. Pa i na HTV-u se dogodila jedna prilično neoprezna i nepotrebno podrobna prognoza oborine za više od 3 dana unaprijed, ali srećom je već sljedeći dan ublažena… “Istina je voda duboka” – stih je, a i uzrečica – primjenjiva i kod vremenske prognoze, gdje dolazi do važnosti poznavanje teorije kaosa. Jedna od njezinih teza ili posljedica je i – pojednostavljeno – male promjene u početnim uvjetima mogu stvoriti velike promjene u prognozi više dana unaprijed.
Ansambl prognoze i atmosferski modeli
I zato treba prognozirati na temelju ansambla prognoza, koji omogućava prognozu u vjerojatnostima. One su pak rezultat analize mnogobrojnih izračuna za više dana unaprijed, i to često ne samo jednog modela kojem su malo promijenjeni početni uvjeti, nego i više različitih modela…
A što je uopće atmosferski model? Opet pojednostavljeno – to je skup jednadžbi iz matematike, fizike, kemije, biologije i td., kojima se na “jeziku” razumljivom računalu pokušava opisati sve što nas okružuje – zrak, zemlja, voda i dr., i to na temelju trenutačno nam znanih zakonitosti. Ljudi skloni prirodoslovnom razmišljanju to obično shvaćaju brže i lakše nego oni skloniji društvenim znanostima, ali ima i suprotnih slučajeva.
Elem, najnoviji kompjutorski izračuni za sljedeća 4 tjedna znatno su promijenili “temperaturnu sliku” ovogodišnje veljače. Od veće, pa i relativno velike vjerojatnosti za srednju tjednu temperaturu zraka višu od prosječne, na suprotno – vjerojatnije hladnije tjedne…
Naravno, valja ponoviti, i naglasiti – riječ je o prognozama, i to dugoročnima, i promjene su moguće. Dapače. Ne smije se zaboraviti kako prognoze, osobito za više mjeseci i sezona unaprijed, nikada ne daju vjerojatnost od 100 % za ostvarenje neke pojave. Stoga se ponekad, pa i češće od samo “ponekad”, dogodi ostvarenje i u početku malo ili samo manje vjerojatnog razvoja vremena.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
