Na današnji dan 1922. godine, na inicijativu doktora Borisa Novaka i doktora Miloša Škarice, osnovana je, Gradska knjižnica. U onodobnom tisku mogu se pratiti brojne vijesti koje govore o mnogim darovateljima i narastanju knjižnoga fonda. Naime, knjižnica je u prvim danima djelovala s veoma oskudnim brojem knjiga, samo 1.105, a u nju je bilo učlanjeno samo 26 Šibenčana. Međutim, godinu dana kasnije, u veljači 1923., bilo je već 406 građana koji su plaćali članarinu, a fond je povećan na 2.681 knjigu.

Gradska knjižnica, koja je u međuvremenu promijenila ime u Narodna knjižnica, objedinjena je 1. siječnja 1966. s Naučnom bibliotekom, osnovanom 1962., u Gradsku biblioteku. Ime Jurja Šižgorića Šibenčanina Knjižnica je ponijela 29. prosinca 1970., u povodu obljetnice rođenja velikoga hrvatskog humanista.

Prije Drugoga svjetskog rata Knjižnicu je vodio knjižničar Matko Maćo Milin, koji je objavio više književnih djela koja su ostavila traga u kulturnom životu grada, a kasnije su je vodili Nikola Perketa, Zora Karmanski, koja je utemeljila Naučnu biblioteku, potom Emica Bego.

milivoj-zenic-knjiznica-181116

Od 1966. Knjižnica je bila smještena u plavom neboderu, podalje od gradskog središta. U prosincu 2005. uselila je u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani sagrađenu, prema projektu šibenskog arhitekta Ivana Vitića, na mjestu na kojem se nekoć nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom. Uoči preseljenja Milivoj Zenić, dugogodišnji ravnatelj Knjižnice, u svojoj je poruci istaknuo da ‘očekujemo da će nova knjižnica omogućiti budućim naraštajima da, poput naših starih, korespondiraju sa svim europskim i svjetskim intelektualnim i duhovnim zbivanjima’.

Od Zenićeve smrti 2011. godine Knjižnicu vodi Vilijam Lakić.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.