S ciljem da pojasni zahtjeve Srba u izjavi prihvaćenoj na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, a koji su izazvali veliko zanimanje javnosti i negativne komentare kako Srbi traže državu u državi, Željko Bajalica, predsjednik Srpskog odbora solidarnosti na konferenciji za novinare u Šibeniku naglasio je kako su politički predstavnici Srba u Hrvatskoj propustili javnosti u Hrvatskoj pojasniti zahtjeve i reći da to nije tako kako se tumači.

– Na prvi pogled ispada da Srbi u Hrvatskoj traže neka nova prekrajanja na lokalnoj i regionalnoj razini i da traže državu u državi. To zaista nije tako. Svi ti zahtjevi proizlaze iz Ustva RH i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Želja nam je da se zahtjevi i potrebe Srba u Hrvatskoj rješavaju brže i odgovornije. Institucije Hrvatske na to gledaju kao na nešto što se uvijek može riješiti malo kasnije, kazao je Bajalica.

Tvrdeći kako bi se i sam protivio da bilo koja srpska organizacija u Hrvatskoj preko kruha traži pogaču, Bajalica je mišljenja da SNV, kao krovna organizacija Srba u Hrvatskoj iz statusa udruge treba dobiti pravno veći status.

bajalica2

Na naše pitanje koji bi to status bio, kada su i zajednice gradova i županija u statusu udruga, Bajalica nema precizan odgovor.

– Taj sadašnji status ne zadovoljava nas Srbe u Hrvatskoj. Postoji nekoliko pravnih mogućnosti koje bi se mogle sagledati i vidjeti što točno dodijeliti SNV-u. Ono treba imati veću snagu nego udruga, kaže Bajalica.

Govoreći o zahtjevu SNV-a za formiranje zajednice vijeća srpskih općina, tvrdi kako taj pravni status ne znači i novu teritorijalnu organizaciju Srba u Hrvatskoj.

– Ne radi se uopće o izmjeni regionalnog ustroja Hrvatske po pitanju sadašnjih općina i županija. Zajedničko vijeće općina bi samo s pravnim izmjenama, dopunama i poboljšanjima dobilo mogućnost da direktnije odlučuje o svim pravima Srba na tom teritoriju kao manjinske zajednice. Te općine kroz vijeće općina ne bi dobile puno veće ovlasti, već mogućnosti i način da direktnije i brže utječu na provođenje onih politika koje su u skladu s Ustavom i Ustavnim zakom, a tako neke druge institucije u državi ne bi trebale trošiti vrijeme na te odluke. To je veliki pomak za ljude čiji život ovisi o brzini donošenja određenih političkih inicijativa i samo bi se rješavala pitanja važna za kvalitetu života ljude u tim općinama, pojašnjava Bajalica.

bajalica3

Na pitanje što te općine i načelnike općina sada spriječava da surađuju i dogovaraju odluke na razini općina koje vode i u okviru ovlasti koje i sada imaju, Bajalica kaže kako bi novim pravnim statusom zajedničkog vijeća općina bile regulirane pravne granice i razina odluka koje se mogu donositi.

– Sad taj zakon ne postoji, ali kad bi oni dobili taj status, moglo bi se krenuti u izradu novog zakona. Želimo na neki način rasteretiti državu od nečega što njoj stvara dodatni zamor ili opterećenje. To bi bio oblik ustroja koji bi omogućio veću decentralizaciju određenih prava, zaključuje Bajalica.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.