Nije kirurg, ali je poput kirurga, a zapravo je – radiolog. Riječ je o Šibenčaninu dr. Draženu Perkovu, intervencijskom radiologu zaposlenom u KBC-u Zagreb, poznatijem kao Rebro, gdje izvodi zahvate koji su specifični po minimalnoj invazivnosti. Upravo je nedavno prvi put obavio perkutanu operaciju velike aneurizme zdjelične arterije i trbušne aorte u lokalnoj anesteziji. Zahvat komplicirane medicinske terminologije značajan je iz dva razloga; jer je obavljen na Rebru i jer je tim dr. Perkova prvi put u Hrvatskoj pacijentu ugradio protezu za unutarnju zdjeličnu arteriju.
Intervencijska radiologija je, objašnjava nam doktor, subspecijalizacija radiologije kojoj je glavni princip liječenje minimalno invazivnim pristupom kroz male ubode u koži i navođenje instrumenata uz pomoć radioloških uređaja, CT-a, magnetske rezonance ili DSA angiografskih uređaja.
– Metode intervencijske radiologije su svi minimalno-invazivni zahvati na krvnim žilama u tijelu, proširivanje suženih ili potpuno začepljenih arterija i vena, zatvaranje aneurizmi krvnih žila, blokiranje protoka kroz krvne žile tumora, otapanje tromba u krvnoj žili, ali i zahvati izvan krvožilnog sustava poput dreniranja žučnih vodova u jetri, uzimanja uzoraka za biopsiju, spaljivanja ili zamrzavanja tumora u pojedinim organima, a i mnogo toga više – objašnjava nam dr. Perkov.
CT ili magnet kao oči
Pitamo ga kako izgleda njegov zahvat… Slično je, kaže, kao kirurške operacije, ali uz jedan od radioloških uređaja koji su njegove oči.
– Svi intervencijski zahvati izvode se početnim ubodom vrlo tankom iglom u kožu nakon čega u tijelo uvodimo različite žice, katetere i medicinske uređaje unutar krvne žile kojima navigavamo do mjesta liječenja. Za razliku od kirurgije kod koje zahvati često imaju velike rezove i predstavljaju značajno oštećenje operiranih dijelova tijela te čine značajan stres za bolesnika uz izrazito dug oporavak, zahvati intervencijske radiologije imaju veliku prednost jer se bolesnici nakon zahvata vrlo brzo oporavljaju i vraćaju svakodnevnim obvezama i životu – objašnjava nam šibenski liječnik s adresom u Zagrebu te dodaje da se 95 posto intervencijskih zahvata izvodi u lokalnoj anesteziji, a ne zahtijevaju boravak bolesnika na intenzivnoj njezi poslije zahvata.
Nevidljivi neprijatelj u sali
Budući da je u svom radu izložen prilično jakom zračenju, radi se o, možemo reći, opasnom poslu… Zahvati se izvode uz pomoć uređaja s ionizirajućim zračenjem, što predstavlja izravnu opasnost za sve ljude koji rade u zoni zračenja.
– U angiosalama smo se dužni propisno zaštititi, a to znači da nosimo teške olovne pregače, naočale i štitnike za štitnjaču jer zahvati traju i preko dva ili tri sata. Najveće opasnosti su za krvotvorni sustav, očnu leću, kožu, no problem je i takozvano nakupljanje doze zračenja u našem tijelu, što može dovesti do kromosomskih i genetskih oštećenja. Postoji i velika opasnost od ozljeda koštano-zglobnog sustava – priznaje liječnik kojemu je sve to ništa u usporedbi sa spašavanjem ljudskih života.
Kako je i spomenuto, dr. Perkov je nedavno sa svojim timom napravio prvi potpuno perkutani zahvat kroz dvije male rupice na koži i bedrenoj arteriji u preponi za liječenje složene aneurizme trbušne aorte i zdjelične arterije. Takav zahvat, primjerice, prije desetak godina ne bi bio moguć. Ne samo zbog nedovoljno razvijene tehnologije, već i zbog nedovoljno razvijene ‘intervencijske radiologije’. A u tu granu medicine dr. Perkov upao je, priznaje, sasvim slučajno.
– O intervencijskoj radiologiji znao sam vrlo malo jer se na Medicinskom fakultetu taj segment radiologije uči u vrlo ograničenom opsegu. Na razgovoru za dobivanje specijalizacije dobio sam od tadašnje predstojnice izravan upit jesam li spreman nositi teške olovne pregače nekoliko sati na dan, te bojim li se zračenja? Na pitanja sam odgovorio tako da sam spreman i da se ne bojim zračenja. Kada sam primljen na specijalizaciju, dobio sam jasne upute da se od mene očekuje razvoj u smjeru intervencijskog radiologa. Od druge godine specijalizacije neprekidno izvodim invazivne zahvate što je sad već preko 12 godina, a iza mene je sigurno preko 1500 intervencijskih i dijagnostičkih zahvata – govori nam dr. Perkov, iznimno zadovoljan nedavnim zahvatom na aorti jer je odrađen u sustavu opterećenim brojnim kadrovskim i financijskim problemima.
Tim zahvatom pridružili su se onim razvijenim bolnicama u svijetu koje su sposobne liječiti i vrlo složene probleme aorte.
Dr. sc. Dražen Perkov, dr. med, specijalist radiologije, subspecijalist intervencijske radiologije, je relativno mlad liječnik, dijete šibenskog Varoša, koji je Medicinski fakultet u Zagrebu upisao u jeku Domovinskog rata. Kolika je njegova želja za znanjem, svjedoči i činjenica da je tijekom specijalizacije završio dva poslijediplomska studija te stekao naslove doktora znanosti i znanstvenog suradnika. Kao predavač aktivan je na mnogim specijalističkim poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta u Zagrebu te vodi vježbe studentima medicine na dodiplomskoj nastavi kolegija radiologija.
