Na današnji dan, 9. travnja 1800. godine u Šibeniku je rođen Robert Visiani, botaničar svjetskog glasa.
Tim povodom zamjenik gradonačelnika Paško Rakić i ravnatelj Muzeja grada Šibenika Željko Krnčević položili su cvijeće na grobu Roberta Visianija na groblju sv. Ane.
Osnovnu je školu završio u Šibeniku, a gimnaziju i filozofiju u Splitu. Zatim je studirao medicinu na Sveučilištu u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike kod prof. G.A. Bonata. Tada započinju njegova istraživanja dalmatinske flore i već 1826. objavljuje svoje prvo djelo o toj svojoj životnoj temi “Stirpium Dalmaticarum Specimen”.
Od 1827. do 1835. radio je kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi. To je vrijeme koristio za daljnja istraživanja flore Dalmacije. Godine 1835. u Beču, na ispitnim provjerama, stječe dozvolu predavanja botanike na sveučilištu. Već 1836. imenovan je suplentom na Katedri botanike, a 1837. postaje redoviti profesor i direktor Botaničkog vrta na Sveučilištu u Padovi, gdje je radio do smrti.
Kao rezultat dugogodišnjeg proučavanja dalmatinske flore objelodanio je životno djelo “Flora Dalmatica”, u tri sveska (1842.-1852.). Objavljena su i tri “Supplementuma”: 1872, 1877. i posthumno, 1882. g. Djelo je bogato dokumentirano i ilustrirano pa je dosad najopsežnija monografija o našoj flori. Proučavao je i floru Hercegovine, Crne Gore, Srbije te Italije. Sudeći po njegovih 78 otkrivenih biljnih vrsta, koje su u svjetskoj literaturi uglavnom i danas poznate, on je bio naš najuspješniji botaničar i florist.
Iz područja dendrologije popisao je 216 vrsta dendroflore, otkrivši i nove vrste, kao npr. Pinus dalmatica, Acer macropterum, Lonicera glutinosa i više vrsta roda Cytisus.
Kao široko obrazovan intelektualac enciklopedist, djelovao je aktivno i u hortikulturi, fitopatologiji, paleobotanici, entomologiji, ihtiologiji i dr. Uspješno se bavio lingvistikom, pjesništvom i filozofijom.
Bio je član više od 50 znanstvenih akademija i društava. God. 1876. izabran je za počasnoga člana JAZU u Zagrebu za zasluge na polju botanike i drugih znanosti.
Umro je u Padovi 04. svibnja 1878. i po vlastitoj želji sahranjen je u Šibeniku na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenog sarkofaga uklesan je natpis FLO-RA DALMATICA.
