FOTO Jedinstvena izložba na sv. Mihovilu: Brod je posuda skupnog pamćenja

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Muzejski prostor tvrđave sv. Mihovila do 15. lipnja bit će privremeni dom izložbi Velimira Salamona ‘Brodice Jadrana: Poezija u drvu’. Autor vrlo preciznih tehničkih crteža starih drvenih brodica na jedra i vesla, bracera, gajeta, falkuše cijeli je svoj život posvetio tradicijskim brodovima Mediterana i tako očuvao hrvatsku tradicijsku brodogradnju od zaborava.

Velimir Salamon, između ostaloga, projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavljala pomorsko naslijeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu, a potom i u Veneciji i Brestu. Važnost očuvanja tradicijske brodogradnje i flote sažeo je u rečenici ‘brod je posuda skupnog pamćenja’.

salamon2

Obraćajući se posjetiteljima na otvaranju izložbe, Joško Božanić, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu, obratio se posebno grupi djece.

– Vi ste baštinici, a baštine nema bez baštinika. Postoje neke vrijednosti koje treba prepoznati i koje treba čuvati te naučiti tumačiti. Velimir Salamon pomogao je da vidimo baštinu koja je nestala s našeg horizonta i iz naših luka. Pogledajte te prizore današnjeg turizma, armade brodova koje kreću prema izgubljenom Mediteranu tražeći ga negdje. Taj Mediteran izgubljen je u našem sjećanju, kazao je Božanić, naglasivši kako je ova izložba podsjetnika na to izgubljeno vrijeme.

salamon12

Drvena brodogradnja tradicijskih brodova nije mrtva stvar, već nasljeđe za budućnost, a u životu koji se brzo mijenja ono što je prošlo ostaje kao kulturna vrijednost. Sedam godina je trebalo da Ministarstvo kulture prepozna falkuši i zaštiti je kao kulturno dobro Hrvatske.

– Jedan od argumenata im je u početku bio kako falkuša više nije u funkciji, ne lovi srdele. Ja sam im na to rekao kako su priznali Alku iako Turci više nisu po Sinjem. Kako to može, a falkuša ne? I onda su pristali, ispričao je Božanić.

Božanić je upoznao Salamona pred 32 godine kada je oluja na Biševu potopila posljednju falkušu ‘Cicibelu’ i kada je on odlučio spasiti uništenu brodicu, koja je danas u Zavičajnom muzeju Imotskoga.

salamon3

– Profesor Salamon je stigao u Komižu kako bi dokumentirao tu barku i tada smo se upoznali. Tada smo shvatili da imamo izazov da falkuša ponovno zaplovi morem i krenuli u tu avanturu. Sa falkušom smo na kraju prešli 40 tisuća kilometara, to je dužina ekvatora. Sedam puta je falkuša plovila Atlantikom. Do tada ni jednog projekta u Hrvatskoj nije bilo koji bi se bavio maritimnom baštinom na takav način. Danas imamo oko 50 projekata duž naše obale vezanih za obnovu, rekonstrukciju i življenje tradicionalne maritimne kulture, zaključio je Božanić.

Izložba je dio projekta koji je osmislila i ostvarila skupina entuzijasta okupljenih oko Akademije svega, neformalnog udruženja umjetnika te članova Jedriličarko brodarskog kluba Lastovo, a temelji se na cjeloživotnom djelu Velimira Salamona.

salamon4 salamon5 salamon6 salamon7 salamon8 salamon9 salamon10 salamon11


Pratite nas i na društvenim mrežama: