Muzejski prostor tvrđave sv. Mihovila do 15. lipnja bit će privremeni dom izložbi Velimira Salamona ‘Brodice Jadrana: Poezija u drvu’. Autor vrlo preciznih tehničkih crteža starih drvenih brodica na jedra i vesla, bracera, gajeta, falkuše cijeli je svoj život posvetio tradicijskim brodovima Mediterana i tako očuvao hrvatsku tradicijsku brodogradnju od zaborava.

Velimir Salamon, između ostaloga, projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavljala pomorsko naslijeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu, a potom i u Veneciji i Brestu. Važnost očuvanja tradicijske brodogradnje i flote sažeo je u rečenici ‘brod je posuda skupnog pamćenja’.

salamon2

Obraćajući se posjetiteljima na otvaranju izložbe, Joško Božanić, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu, obratio se posebno grupi djece.

– Vi ste baštinici, a baštine nema bez baštinika. Postoje neke vrijednosti koje treba prepoznati i koje treba čuvati te naučiti tumačiti. Velimir Salamon pomogao je da vidimo baštinu koja je nestala s našeg horizonta i iz naših luka. Pogledajte te prizore današnjeg turizma, armade brodova koje kreću prema izgubljenom Mediteranu tražeći ga negdje. Taj Mediteran izgubljen je u našem sjećanju, kazao je Božanić, naglasivši kako je ova izložba podsjetnika na to izgubljeno vrijeme.

salamon12

Drvena brodogradnja tradicijskih brodova nije mrtva stvar, već nasljeđe za budućnost, a u životu koji se brzo mijenja ono što je prošlo ostaje kao kulturna vrijednost. Sedam godina je trebalo da Ministarstvo kulture prepozna falkuši i zaštiti je kao kulturno dobro Hrvatske.

– Jedan od argumenata im je u početku bio kako falkuša više nije u funkciji, ne lovi srdele. Ja sam im na to rekao kako su priznali Alku iako Turci više nisu po Sinjem. Kako to može, a falkuša ne? I onda su pristali, ispričao je Božanić.

Božanić je upoznao Salamona pred 32 godine kada je oluja na Biševu potopila posljednju falkušu ‘Cicibelu’ i kada je on odlučio spasiti uništenu brodicu, koja je danas u Zavičajnom muzeju Imotskoga.

salamon3

– Profesor Salamon je stigao u Komižu kako bi dokumentirao tu barku i tada smo se upoznali. Tada smo shvatili da imamo izazov da falkuša ponovno zaplovi morem i krenuli u tu avanturu. Sa falkušom smo na kraju prešli 40 tisuća kilometara, to je dužina ekvatora. Sedam puta je falkuša plovila Atlantikom. Do tada ni jednog projekta u Hrvatskoj nije bilo koji bi se bavio maritimnom baštinom na takav način. Danas imamo oko 50 projekata duž naše obale vezanih za obnovu, rekonstrukciju i življenje tradicionalne maritimne kulture, zaključio je Božanić.

Izložba je dio projekta koji je osmislila i ostvarila skupina entuzijasta okupljenih oko Akademije svega, neformalnog udruženja umjetnika te članova Jedriličarko brodarskog kluba Lastovo, a temelji se na cjeloživotnom djelu Velimira Salamona.

salamon4 salamon5 salamon6 salamon7 salamon8 salamon9 salamon10 salamon11

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.