Otoci Žirje i Prvić, koje je danas posjetila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon jučerašnjeg obilaska Zagore, još su jedan specifičan primjer dramatične demografske situacije u Hrvatskoj i može im se i mora pomoći. Kao i sami mještani, predsjednica je uvjerena da u okviru svojih ovlasti ima mehanizme kojima će postići da otočanima olakša ostanak te potakne doseljavanje na hrvatske otoke.
– Moramo puno više učiniti za naše otoke. Vidimo da život nije lak, ali vidite i da je ovdje prelijepo i da bi uvjeti života mogli biti jako dobri kad bi smo se više potrudili. Prije svega treba osigurati bolju prometnu povezanost. Ne samo ovih dvaju otoka, nego općenito svih manjih otoka, posebno izvan turističke sezone. Trebamo im osigurati temeljne životne uvjete. Na zapadnom dijelu Žirja nema struje i obvezala sam se pomoći im. Nadam se da ćemo do kraja godine tamo uspjeti upaliti prvu žarulju. Ne možemo dopustiti da jedno mjesto u Hrvatskoj u 21. stoljeću nema priključak na struju i vodu, odlučna je predsjednica Grabar Kitarović.
Kod Prvićana, ponosnih na svog jednog osnovnoškolca, predsjednica je uvidjela da se i školski sustav mora mijenjati.
– Škola postoji, ali djece nema. Moramo privući mlade obitelji, a to znači osigurati im posao. Danas u vrijeme suvremene tehnologije, uvođenjem širokopojasnog interneta možemo omogućiti zapošljavanje de facto kod kuće i rad u nekoj drugoj tvrtci čak i na drugom kraju svijeta. Mogućnosti moderne tehnologije moramo iskoristiti i za školovanje na daljinu. Naravno, katastrofa je kad ne možete osigurati hitnu pomoć da u najkraćem mogućem roku dođe i zbrine pacijenta, kazala je predsjednica.
Za predsjednicu je revitalizacija otoka dio sveukupne demografske politike i ona se ne odnosi samo na dječje doplatke i otvaranje vrtića. To mora biti niz mjera od gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih, prometnih, turističkih i niz drugih. Komentirajući svoje mogućnosti i ovlasti predsjednica vidi prostor za djelovanje.
– Može se fokusirati javnost na ova pitanja koja su pitanja životne važnosti. Ovo su egzistencijalna pitanja Hrvatske. Mi smo u dijelu Hrvatske koji na žalost polako umire. Ono što mi je iznimno drago u suradnji s Ministarstvom državne imovine, kao i jutros u Šibeniku, i u manjim sredinama možemo prenijeti nekretnine na lokalne zajednice da one budu pokretač razvoja. Drago mi je i da je Ministarstvo prometa reagiralo više puta i da smo riješili neka pitanja s kojima se susreću upravo ljudi na malim otocima i oni koji žive na kopnu, a posjećuju obitelj na otoku. Reagirala su i druga ministarstva tako da smo mogli riješiti neka pitanja koja se nama čine beznačajnima, a ovim ljudima ovdje život znače, rekla je Grabar Kitarović.
I predsjednica je mišljenja kako bi se decentralizacijom moglo lakše i brže riješiti mnoga pitanja i probleme otočana.
– Kad bi smo spustili, ne samo više ovlasti, nego i puno više financijskih sredstava na jedinice lokalne i regionalne samouprave, problematika bi se rješavala puno brže. Vidim često da je problem u odnosu ‘Zagreba’, dakle državne uprave u Zagrebu prema terenu. Nekad vam službenici pa čak i neki dužnosnici žive u Zagrebu cijeli život i nikad nisu izašli na teren. Pozivam sve iz ministarstava, od službenika do državnih dužnosnika, da što više vremena provedu na terenu i razgovaraju s ljudima konkretno o njihovim problemima. Mislim da bi se tada njihov posao sasvim okrenuo od onog ‘apstraktnog’, neprestanog mijenjanja zakona i podzakonskih akata ka vrlo praktičnim rješenjima problematike na terenu. Tada bi se pitanja moglo rješavati u rekordnom mogućem roku. Kad bismo regionalizirali dio državne uprave mislim da bi bilo puno više razumijevanja i da bi smo bili puno učinkovitiji, mišljenja je Kolinda Grabar Kitarović.
Sa Prvića, gdje je obišla Memorijalni centar Faust Vrančić, predsjednica je otplovila prema Tribunju, a potom će obići Muzej betinske drvene brodogradnje u Betini i družiti se sa mještanima Murtera, čime završava njezin trodnevni boravak u izmještenom Uredu predsjednice u Šibensko-kninskoj županiji.
