Na današnji dan prije 140 godina u Padovi je umro Robert Visijani, znameniti Šibenčanin, botaničar talijanskog porijekla, autor trotomnog djela ‘Flora Dalmatica’.
Robert Visiani rođen je u Šibenik, 9. travnja 1800. godine u obitelji Ivana i Mandalene, rođene Dražić. Otac mu je bio ugledni šibenski liječnik, a Robert je osnovnu školu završio u Šibeniku te potom gimnaziju i filozofiju u Splitu. Zatim je studirao medicinu na Sveučilištu u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike kod prof. G.A. Bonata. Tada započinju njegova istraživanja dalmatinske flore i već 1826. objavljuje svoje prvo djelo o toj svojoj životnoj temi ‘Stirpium Dalmaticarum Specimen’.
Od 1827. do 1835. radio je kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi. To je vrijeme koristio za daljnja istraživanja flore Dalmacije. Godine 1835. u Beču, na ispitnim provjerama, stječe dozvolu predavanja botanike na sveučilištu. Već 1836. imenovan je suplentom na Katedri botanike, a 1837. postaje redoviti profesor i direktor Botaničkog vrta na Sveučilištu u Padovi, gdje je radio do smrti.
Napisao je djelo ‘Flora Dalmatica’ u kojem je obradio 2.250 biljnih vrsta i nižih taksonomskih jedinica. Po prvi put je opisao 60 vrsta i 5 novih rodova biljaka. Pisao je hrvatske i latinske nazive. Istakao se u hortikulturnoj djelatnosti. Za istraživanje oplodnje vanilije (Vanila planifolia), nagrađen je zlatnom kolajnom Hortikulturnog društva u Beču. Organizirao je prvu izložbu cvijeća u tadašnjoj Lombardsko-venetskoj kraljevini 1845., u čast 300. obljetnice osnutka botaničkog vrta. U Botaničkom vrtu u Padovi, nastavio je rad svojih prethodnika, sadnjom cedrova, borova, magnolija, a izveo je i brežuljke s krivudavim stazama u engleskom stilu. Po njemu su nazvane biljke: Vizianijev vrisak (lat. Satureja visianni) i Vizianijeva modričica (lat. Asperula visianni). Pronašao je endemsku biljku dalmatinsko zvonce 1847. godine u okolici Klisa.
Robert Visiani pokopan je u Šibeniku. na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenog sarkofaga uklesan je natpis FLO-RA DALMATICA. Upravo po ovom Šibenčaninu, znanstveniku svjetskog glasa i središnji park u Šibeniku nosi njegovo ime.
