Malo je mjesta na svijetu poput Dalmacije kada je sortna raznovrsnost i autohtonost vina u pitanju. Hrvatska usprkos skromnoj veličini ima zavidan broj vlastitih autohtonih sorti, a velika većina tog nacionalnog blaga rodila se i smjestila u Dalmaciji, piše Jutarnji list. Trend potražnje za vinima autohtonih sorti pokreće i naše vinare pa tako i dio njih na području naše Šibensko-kninske županije stvara nove standarde.
ŠIBENIK – VODICE – PLASTOVO
Okolica Šibenika domovina je babića. Paralele koje se povlače između babića i plavca malog imaju smisla jer obje sorte mogu dati vina iznimne vrijednosti, ali kad ih se uzgaja u poljima ili na drugim za njih inferiornim položajima, daju obična i vrlo jednostavna vina. Babić bolje čuva kiseline od plavca, što znači da je još osjetljiviji na slabe pozicije, gdje će dati kiselkasta vina, a na onim dobrim daje vino savršenog balansa. Osim babića valja upozoriti na plavinu, podcijenjenu sortu koju danas otkrivamo kao izvrstan rose i kao idealno ljetno crno vino s puno voćnosti i svježine. Zatim je tu superpotentna lasina, nježno obojeno crno vino s puno karaktera i velikim tržišni potencijalom. Od bijelih je glavni adut debit koji daje najrazličitije stilove, od svakodnevnih osvježavajućih i laganih vina, preko pjenušaca, do maceriranih i u drvu dozrelih primjeraka. Maraština je jednako važna, ima nešto više tijela od debita i u ovom podneblju pokazuje puno karaktera te daje idealno vino za uz ručak i bijelu ribu. Najvažniji vinari su Baraka, Bibich, Birin, Sladić Ante, Sladić i Testament.
Obratite pozornost na Baraka BABIĆ RISERVA 2016.
Ova široj javnosti sasvim nova vinarija donosi nekoliko jako zanimljivih vina i zasigurno će ostaviti značajan trag u tom podneblju. Odležavaju vina dugo i dosta rade s blendovima, od kojih se ističu Prisbus riserva iz 2013., Mocira iz 2012. i Barone riserva iz 2011. Radi se o blendovima merlota, cabernet sauvignona i plavine u različitim omjerima. Babić je jedan od boljih dalmatinskih crnjaka, a debit iz 2017. atraktivno je i osvježavajuće suho bijelo vino.
Obratite pozornost na Sladić Ante DEBIT 2017.
Zabuni koji je sladić pravi, konačno je kraj. Oba su bila prava i do sada, ali smo ih stalno brkali zbog istog prezimena. Sada je Antina obitelj stavila ime odgovornog za vino na etiketu i zabune više ne može biti. Uz to je došao novi dizajn da promjena bude potpu – na. O kvaliteti vina već smo pisali nekoliko puta, a radi se o zaista izvrsnoj vinariji koja je zaslužna prije svega za afirmaciju lasine. Rade još i plavinu i maraštinu, a mi danas ističemo sjajni debit iz 2017.
DRNIŠ – OKLAJ – KNIN
Drniški kraj je poznat po debiju u merlotu. Rade se također još i maraština, lasina i plavina. Široj populaciji još se nisu uspjeli nametnuti, ali bolji poznavatelji znaju da su vinarije Duvančić, Džapo i Dalmaci – javino najznačajnija imena tog kraja.
Obratite pozornost na Dalmacijavino DRNIŠKI MERLOT 2015.
U drniškom kraju najveća je novost da je Dalmacijavino stalo na noge i da njihova drniška vinarija ponovno radi dobra vina. Drniški merlot je ugodno vino sočnog karaktera, jednostavno, ali fino, za svakodnevne prilike. Kvaliteta po kojoj su nekad bili slavni polako se vraća u ovu vinariju. Merlot barrique još nije te razine jer izbor bačvi očito nije dobro obavljen. Hvarska etiketa Faros također još nije na razini nekadašnjeg, ali dobre su vijesti da se Dalmacijavino kreće u dobrom pravcu.
PRIMOŠTEN
Apsolutno najprestižniji položaji kad je u pitanju sorta babić. Svakako na čuvenom Bucavcu, ali i okolnim položajima, koji su u stanju dati jednako dobru kvalitetu u dobrim godinama. Primoštenski babić uvijek je visoke koncentracije i izvrsnog balansa između zrelosti i svježine. Nikada ne pobjegne u džemastost, a uvijek je vrlo bogat. Najvažniji vinari su Gracin, Prgin i Matošin.
Obratite pozornost na Matošin BABIĆ 2015.
Matošin je mala vinarija iz primošten – skog zaleđa koja proizvodi samo šest tisuća boca babića godišnje, ali to što proizvede je izvanserijske kvalitete. Ovaj babić iz 2015. esencija je svega što ova sorta predstavlja. Krcat zrelim višnjastim voćem, s nešto kože i zemljanih tonova, prilično finih začina, puno mineralnosti te zrelog i slasnog finiša. Vinarija na koju u budućnosti svakako treba računati.
Današnji pasionirani ljubitelji vina traže više od uniformiranosti i žele drukčije, autentične okuse, ekološki svjetonazor i originalne, lokalne sorte. Međutim, kako ih je i dalje premalo da bi napravili značajniji zaokret, možemo se nadati da su ipak začetak trenda.
Cijeli tekst pročitajte u Jutarnjem listu.
