U Drnišu su Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike i Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda svečano pustili u rad Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na koji je već spojeno oko tri tisuće korisnika. Riječ je o projektu vrijednom 6,5 milijuna eura od kojih je 4,58 milijuna i europskih fondova, a 1,8 milijun kuna su uložile Hrvatske vode.
Projekt izgradnje sustava odvodnje s pročistačem otpadnih voda grada Drniša započeo je još 2007. godine u mandatu pokojnog gradonačelnika Ante Dželalije, a sama realizacija počela je 2010. godine.
– Zadovoljstvo mi je da budem gradonačelnik i svjedok završetka za grad Drniš jednog povijesnog projekta. Ne samo što je on velik po svojoj financijskoj izdašnosti i ne samo što je to prvi projekt koji je sufinanciran sredstvima Europske unije, već on znači i kraj problemu koji grad Drniš ima stoljećima, a to je nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda grada u našu Čikolu potom i u Krku. To je značilo zagađenje unutar granica Nacionalnog parka Krka, kazao je Josip Begonja, gradonačelnik Drniša.
Rekao je i kako ovo predstavlja završetak velike prve faze, a u ovoj godini krenuli su i u drugu fazu kako bi obuhvatili kontroliranom odvodnjom sve dijelove Drniša.
– Nedavno smo s Ministarstvom regionalnog razvoja potpisali ugovor o sufinanciranju rješavanja kanalizacijskog sustava predjela Baleg, ali isto tako s Hrvatskim vodama rješavamo i nadam se da ćemo u ovoj godini započeti projekt postavljanja kanalizacijskog sustava prema našem prvom prigradskom naselju Badanj čime bi došli do predviđenog kapaciteta ovog uređaja za pročišćavanje od pet tisuća korisnika, najavio je Begonja.
Uz dugu povijest izgradnje sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje grada Drniša, šibensko-kninski župan Goran Pauk osvrnuo se u još dalju povijest kada je izražena glavna težnja Županije da glavna okomica, rijeka Krka, bude oslobođena od svih onečišćavanja.
– U tom smislu je značaj ovog drniškog projekta, prije toga skradinskog pročistača, sutra kninskog i šibenskoga i onda imamo to što smo zacrtali de facto riješeno. Projektom CARDS 2002. godine dobili smo oko šest milijuna eura za projekte koje sami utvrdimo da su bitni prioriteti za razvoj ove županije, a odnosio se prvenstveno na ratom oštećena područja. U okviru tog projekta nastala je osnova kojom su se kasnije razvili ovi projekti koji su financirani europskim sredstvima. Iz tog projekta 700 tisuća eura je išlo za pripremu tehničke dokumentacije za ovaj drniški i kninski projekt odvodnje. Danas vidimo koliko zna biti dug put do realizacije bitnih projekata poput ovoga, prisjetio se Pauk.
Naglasak na doprinos Hrvatskih voda zaštiti rijeke Krke, kao cilj u zaštiti najvrjednijih resursa Republike Hrvatske, stavio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
– U suradnji s Gradom Drnišom, Šibensko-kninskom županijom i drniškom komunalnim poduzećem prethodno smo riješili vodoopskrbu s izvora rijeke Čikole. Danas svjedočimo nadogradnji kanalizacijskog sustava puštanjem u rad ovoga uređaja trećeg stupnja koji će omogućiti spajanje pet tisuća stanovnika. Koordiniramo s Hrvatskim cestama kako bi uz rekonstrukciju državne ceste nastavili izgradnju kolektora i spojili preostale dijelove grada, kazao je Đuroković.
Gradonačelniku Begonji, ali i njegovim prethodnicima prve riječi zahvale i čestitku na realizaciji važnog projekta za Drniš bez trošenja lokalnih sredstava, uputio je ministar Ćorić kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića.
– Iz perspektive Ministarstva zaštite okoliša ovaj projekt zaštite rijeka Čikole i Krke predstavlja veliki iskorak. Možda nije očito kako će se povećati kvaliteta života, ali treba naglasiti kako je NP Krka u kontekstu svih naših parkova jedan od bisera na toj kruni pa njegova zaštita predstavlja veliki iskorak. Kroz projekte koji su u pripremi i realizaciji u skoroj ćemo budućnosti svjedočiti još boljoj i većoj zaštiti prirode u ovom kraju, kazao je Ćorić.
Otpadne vode koje ulaze u sustav pročišćavanja u Drnišu najprije se čiste od masnoća i pijeska, potom se iz njih izdvaja kruti otpad do zadnjeg papirića, a nakon biološke obrade i izdvajanja mulja, čiste i potpuno bistre, uz dodatak vapna, odlaze u Čikolu. U postrojenju je i poseban priključak za autocisterne koje izravno u sustav izbacuju sadržaj septičkih jama.
