Ekipa stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda u petak će završiti arheološku kampanju u šibenskim dvostrukim bedemima koji su im već nakon uklanjanja novovjekih nasipa šute i smeća otkrili više zanimljivih nalaza. Neka od njih mogla bi biti čvrst argument konzervatorima u donošenju odluke o prihvatljivom rješenju obnove i revitalizacije šibenske ‘Strade del Soccorso’.

Grad Šibenik naručio je te istraživačke radove koji će rezultirati izradom elaborata u kojem će biti povijesna, restauratorska i konzervatorska istraživanja koja obuhvaćaju i arheološka sondiranja kako bi se provjerilo postojanje ranijih slojeva jer nema puno informacija o funkcioniranju prolaza.

bedemi9

– Mi smo sada na privatnom zemljištu gospodina Guberine, na ovih donjih osamdesetak kvadrata prostora između bedema, i on nam je omogućio da kopamo na njegovom zemljištu i njemu pod prozorima. Ovaj dio je određen kao najzanimljiviji za početak sondiranja upravo zbog toga što se ovdje nalazila velika količina zapune koju smo morali ukloniti, priča  nam voditeljica istraživanja Ivana Hirschler Marić iz Odjela za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba.

Najprije su uklonili velike kamene blokove i potom izvlačili veću količinu šute iz novijih vremena, uglavnom otpada od ranijih konzervatorskih radova na bedemima i smeće koje su građani bacali u taj prostor. Porijeklo kamenih blokova koji su nabacani unutar bedema još nije poznato, a jedna od mogućnosti je da su to blokovi koji su se rasuli okolo nakon što je eksplodirala barutana tvrđave sv. Mihovila.

bedemi8

– Tek nakon tog teškog fizičkog posla počeli smo uklanjati slojeve i otkrili smo pod izrađen od lijepo posloženih žutih cigla koji bi datirali negdje na početak 19. stoljeća, kojeg se ni stariji susjede ne sjećaju da su ga ikad vidjeli na površini ni u vrijeme kada se ovaj prostor koristio kao svinjac. Nakon što smo dokumentirali pod počeli smo se spuštati u dubinu, istražili slojeve podloge i zasipa te otkrili još jedan raniji pod koji je od kamenih ploča posloženih na živoj stijeni i još ga nismo datirali, ali je moguće da je iz 17. ili 18. stoljeća ili čak i ranije, pojašnjava Ivana Hirschler Marić.

bedemi14

Nakon što je uklonjeno nekoliko slojeva vidljivo je i kako su gotička vrata na dnu dvostrukog bedema zazidana nakon prestanka funkcioniranja prolaza. Tijekom iskapanja arheolozi su naišli na više keramičkih nalaza, ulomaka raznih posuda.

– Najinteresantniji su ulomci keramičkih lula iz 18. stoljeća i pločica za izrađivanje koštanih dugmeta. Sve te nalaze tek trebamo očistiti i obraditi. Daljnja istraživanja tek bi trebala pokazati je li ovaj potez funkcionirao u cijelosti kao prolaz ili samo neki njegovi segmenti, je li cijelom dužinom bilo drveno stepenište ili samo na nekim dijelovima. Gore se vidi uklesano stepenište u stijenama s rupama koje su mogući oslonci greda na kojima je bilo drveno stepenište pa će naš arhivski odjel provesti i povijesna istraživanja o funkcioniranju prolaza, kaže voditeljica istraživanja u dvostrukim bedemima.

bedemi5

Sve što je u ovoj kampanji otkriveno, nakon dokumentiranja, ponovno će biti zatrpano. Na temelju elaborata koji će izraditi Hrvatski restauratorski zavod trebale bi biti donesene smjernice daljnjeg razvoja projekta restauracije i revitalizacije ‘Ceste spasa’ za koju postoji idejni projekt arhitekte Nikole Bašića po kojem bi među bedeme bio ugrađen eskalator.

– Iz povijesnih izvora potvrđeno je da je ‘Strade del Soccorso’ služila posadi tvrđave za opskrbu neovisno o tome je li grad pod opsadom od strane vanjskog faktora ili se možda stanovništvo pobunilo. Istraživanja bi trebala utvrditi koliko se često koristila ‘Cesta spasa’ i kako je taj prostor funkcionirao u smislu sadržaja unutar njega i savladavanja te ogromne visine. Riječ je o četrdesetak metara visinske razlike u otprilike 60 ili 70 metara dužine, odnosno o ogromnoj uzbrdici. Ovom prostoru treba pristupiti vrlo pažljivo i vidjeti sve stručne nalaze i mišljenja prije nego krenemo u bilo kakvo promišljanje o budućem korištenju ovog prostora, kazao je Josip Pavić iz Odjela za povijesnu baštinu Javne ustanove Tvrđava kulture.

bedemi1

Na pitanje postoji li mogućnost da sva istraživanja koja se sada provode otkriju nalaze koje ne bi bilo uputno na bilo koji način sakriti od pogleda posjetitelja, Pavić kaže kako je i to moguće, ali se upravo zato provode ova arheološka sondiranja.

– Meni je jako drago da ove radove obavlja Hrvatski restauratorski zavod, najbolja ustanova u zemlji za izradu elaborata i procjena. Oni imaju sve potrebne stručnjake za taj posao, a već su napravili odličan posao s jako detaljnim elaboratom za tvrđavu sv. Nikole. Oni su ti koji će na širokoj razini stručnjaka napraviti preporuke kako i koji dio sačuvati, restaurirati ili prezentirati. Njihova riječ bit će smjernica i u dogovoru s konzervatorima te u skladu s financijskim mogućnostima moći se birati opcija budućeg korištenja ovog prostora, zaključuje Pavić.

bedemi19 bedemi18 bedemi13 bedemi11 bedemi10 bedemi6 bedemi7 bedemi3 bedemi4 bedemi2

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.