Najezda smrtonosnih stršljena dosegnula je svoj vrhunac u Slavoniji i Baranji, a samo jedan volonter, Ivica Mišin iz Tenje, ovoga je ljeta uklonio više od 300 njihovih gnijezda, javlja Glas Slavonije.
Već deset godina taj se Tenjac odaziva na pozive i spašava ljude od stršljena, no kaže kako građani i dalje ne znaju da se tim opasnim kukcima nikako ne smiju približavati, a kamoli ih napadati.
– Upozorio bih ljude da se ne upuštaju u bilo kakve akcije sami. Neki napucavaju loptu u gnijezda misleći da će se stršljeni valjda razbježati i više se neće vratiti, neki ih polijevaju vodom, udaraju letvama, skidaju gnijezda štapovima i slično, a neki ih pokušavaju prskati raznim sprejevima. Ljudi moraju znati da ni jedan sprej ne djeluje iste sekunde, nego stršljen nakon toga leti još 10 do 15 minuta, ali opasniji, jer je razjaren. Najefikasniji je trovalentni plin koji ja koristim i to u noćnim uvjetima kada su svi stršljeni u saću. I rad kosilica i druga buka može ih uznemiriti – kaže Ivica Mišin.
Dodaje kako se susreo s nevjerojatnim idejama građana kako se boriti sa stršljenima.
– Nedavno sam išao u Podgorač, gdje sam naišao na ljude koji su upalili svjetlo u dvorištu i takozvanim “muhoklepom” udarali jednog po jednog stršljena. Kada sam se popeo na tavan pronašao sam gnijezdo veličine plinske boce u kojoj je bilo sedam do osam tisuća odraslih jedinki i oko 15 do 20 tisuća ličinki. Ljudi su bili šokirani i rekli su mi da su savjet s udaranjem jednog po jednog dobili od neke osobe koja se navodno razumije u stršljene – dodaje Ivica Mišin.
Ističe da ovi današnji stršljeni više nisu oni nekadašnji koji su živjeli na našem području.
– To više nije onaj naš autohtoni stršljen. Prije oko šest godina došlo je do križanja indijskog stršljena s našima i došlo je do mutacije, pa su sada dugački oko pet do šest centimetara, centimetar široki, i imaju crno-žute pruge, na leđima smeđe boje. Iako neki hrvatski znanstvenici uporno tvrde da mutacije nema, imao sam i dokaz da se to dogodilo. Naime, na jednoj kući u Dopsinu bila su tri legla stršljena i to jedno pravog indijskog stršljena te dva legla mutacije – tvrdi ovaj volonter.
Dodaje kako više nema mjesta gdje se stršljeni ne mogu naći, jednaka je situacija i u gradovima i u selima. Upozorava građane koji u kompost odlažu slatko voće neka komposter prekriju, jer to posebice privlači stršljene.
– Ubod stršljena može biti smrtonosan. Lugar u Đakovu tako je preminuo, a u Pleternici je žena preživjela samo zato što ju je stršljen ugrizao, ali ju nije i ubo. Naime, kada stršljen napada on prvo ugrize, a tek onda u minuti zada od 30 do 40 uboda i pri tome izlazi otrov iz dvije vrećice koje ima. Nakon ugriza osoba dobije temperaturu, svrbež i otok zato što i u slini ima bakteriju – opisuje nam svoja saznanja Mišin.
Do sada je neumorno skidao gnijezda stršljena u svih pet slavonskih županija, a bio je pozvan i u Crikvenicu te jednom prilikom u Krapinu te u Zagreb. No, sada Ivica Mišin više nema svojih sredstava za ovu borbu i jednostavno neće više moći pomoći.
– Do sada sam se snalazio kako sam znao, no više nemam sredstava. Imam plina za još idući tjedan i onda ću morati odustati od pomaganja ljudima. Volio bih kada bi mi Grad Osijek, ili Županija, bar dali plin i materijal koji koristim, jer za sebe ne tražim ni lipe.
Za cijelu sezonu potrebno mi je materijala u vrijednosti približno devet tisuća kuna. Do sada su mi ljudi dobrovoljno nešto davali, tek toliko da imam za gorivo koje potrošim do njih, a mogu vam reći da sam bio i na jednoj lokaciji u Osijeku gdje me je jedna “fina” žena otjerala nakon što sam uklonio.
Cijeli članak pročitajte na Glasu Slavonije.
