Kad si gladan nisi svoj, ljutnja povezana s glađu nije običan mit. U engleskom postoji i poseban termin za to – ‘hagry’ (od hungry – gladan i angry – ljut), a sad se ispostavilo da taj sleng nije samo izmišljotina dovitljivih šaljivdžija, nego je stvara emocija.
Znanstvenici sa Sveučilišta Guelph otkrili su da osjećaj ljutnje dok je čovjek gladan ima veze s naglim padom razine glukoze, odnosno hipoglikemije.
– Pronašli smo dokaz da promjena u razini glukoze ima trajni utjecaj na raspoloženje. Bio sam skeptičan kad bi mi ljudi rekli da su razdražljivi ako ne jedu, ali sada vjerujem. Hipoglikemija je jaki psihološki i fiziološki stresor – rekao je prof. Prof. Francesco Leri s odjela psihologije.
Rad je objavljen u časopisu Psychopharmacology, a ispitivali su utjecaj pad glukoze na emotivno ponašanje kod štakora. Životinjama su u metabolizam injektirani blokatori glukoze zbog čega su pali u hipoglikemiju, u takvom stanju smješteni su u određenu komoru. Drugom prilikom, injektirana im je voda i smješteni su u drugu komoru.
Kada su dobili izbor u koju komoru da ponovno uđu, većina štakora aktivno je izbjegavala komoru kojoj su iskusili hipoglikemiju piše The Independent.
-Takvo izbjegavanje je izraz stresa i anksioznosti. Životinje su izbjegavale tu komoru jer su tamo imale stresno iskustvo. Ne žele to ponovno iskusiti – objasnio je prof. Leri.
Uz to znanstvenici su testirali krv štakora nakon što su iskusili hipoglikemiju i pronašli su tamo više kortikosterona, pokazatelja fiziološkog stresa. To potvrđuje ideju da su životinje iskusile stres i depresiju kada su bile u hipoglikemiji.
Iako, ako propustite jedan obrok, jednostavno ćete biti ljuti, tim znanstvenika vjeruje da bi se na cjelokupno raspoloženje moglo utjecati i dugoročno ako preskakanje obroka postane navika. Sada kad su potvrdili da hipoglikemija uzrokuje loše raspoloženje, znanstvenici planiraju ustanoviti povećava li dugoročno gladovanje rizik od depresivnih ponašanja.
-Loše raspoloženje i loša prehrana mogu postati začarani krug tako da ljudi ne jedu kako treba, mogu iskusiti pad u raspoloženju, a taj pad može uzrokovati da ne žele jesti.
Ako netko konstantno preskače obroke i stalno je izložen tom stresoru, to bi moglo utjecati na njihovo raspoloženje na trajnoj razini – rekao je doktorand koji je vodio istraživanje, Thomas Horman.
Izvor: 100posto
