Cijena globalnog zatopljenja bit će velika i skupa za svijet, međutim čak i u takvoj situaciji postojat će gubitnici i pobjednici. A upravo takve promjene će dovesti do geopolitičkih promjena kakve je sada teško predvidjeti. Neki će gradovi nestati, a neka područja će postati suša. Sve ovisi o tome hoće li na nekom području razina vode se povećati ili smanjiti? Treba uzeti u obzir kako je u posljednjih 25 godina Antarktika izgubila 3 trilijuna tona leda, prenosi Net.hr
Zemlja je započela svoje postojanje kao lopta kipuće tekućine prije 4,5 milijardi godina i od tada se hladi. Naime, u seredišnju Zemlje je čvrsta jezgra od metala i željeza na temperaturi od približno 5.000 °C. Međutim, ova jezgra je okružena oceanom od oko 2 000 km taline rastaljenog metala, ponajviše željeza i nikla, te oko nje se nalazi sloj stijene koji se naziva plaštom koji ima između 500 ° C i 900 ° C. A na tim temperaturama stijena se ponaša kao da je čvrsta tijekom kraćih vremenskih razdoblja (sekundi, sati i dani), ali poput tekućine tijekom duljeg vremena razdoblja (mjeseci do godina) – tako da kamen teče, iako nije rastaljen, navodi The Guardian.
Na vrhu tog ‘plašta’ je relativno tanki sloj hladnih stijena koji je debeo između 30 i 100 km i sadrži sve planine, šume, rijeke, more, kontinente – naš svijet.
Naime, kako taj tanki sloj pluta na plaštu, povećanjem težine, poput kilometara leda na vrhu tanki sloj tone dublje u plašt. Upravo to je ono što se dogodilo s kopnima Antarktike i Grenlanda koji su oboje prekriveni sa 2 km do 3 km debelog leda
To znači da ako bi globalno zatopljenje uzrokovalo topljenje leda, sama razina mora oceana bi porasla za više od 50 metara, svi obalni gradovi bi bili potopljeni te bi oni koji bi preživjeli bili prisiljeni bježati na područja viših visina. Ako se led koji pokriva Antartiku otopi, onda oslobađanje težine će odvojiti stijene koje budući da ‘plutaju’ na plaštu će se uzdići. To se zove post-glacijalni oporavak. Slična je situacija i s Grenlandom. Naime, kora ispod nje se smanjuje za 3 milijuna trilijuna litara vode, a kada se to dogodi tada će se uzdići dijelovi sjeverno-američke tektonske površine, piše The Guardian.
Ako je nastalo povećanje visine kontinenata veće od porasta razine mora, onda su manje mogućnosti za velikom poplavom. Upravo je to važno za razvijanje scenarija za buduće generacija jer će se jedna od tih mogućnosti dogoditi posebice kada se intenzivira globalno zatopljenje.
Od početka 20. stoljeća globalna prosječna razina mora porasla je 20 cm. To se dogodilo i zbog vode koja se termički širi jer su oceani topliji, dok je dio porasta razine mora posljedice topljenja ledenjaka s Grenlanda i Antarktika, kao i drugih ledenjaka. Porast razine mora utječu na sve zemlje koje imaju obalnu liniju, od malih pacifičkih otoka koji će nestati, Bangladeša kojemu povećanje razine vode za metar znači potopljenost čak jedne petine teritorija i raseljenost čak 30 milijuna stanovnika. Međutim, iako će podizanje razine vode utjecati na sve, post-glacijalni oporavak utjecat će samo na obale povezane s dijelovima Zemljine kore prema kojima gravitiraju tektonske ploče Grenlanda i Antartike.
U ovom trenutku znanost smatra da ako led prijeđe na sjevernu hemisferu, tada bi Grenland mogao odskočiti više od prosječne razine mora, kao i dijelovi Sjeverne Amerike, pa bi se razina mora u početku mogla smanjiti. Ako se dogodi suprotno, a led Antarktika otopi ispod Grenlanda, tada će najprije se uzdići južne tektonske ploče zbog čega će se cijela istočna obala Sjeverne Amerika naći pod vodom.
U ovom trenutku velike su nepoznanice što će se dogoditi, međutim kako bi uopće moglo doći do smanjenje posljedica. Iako u ovom trenutku političari nisu najzainteresiraniji za tu temu, sama činjenica kako će neke zemlje biti gubitnice, a neke pobjednice globalnog zatopljenja moglo bi utjecati. Naime, zemlje poput Rusije bit će manje pogođene podizanjem razine mora i mogu imati koristi od umjerenijih klimatskih promjena, dok će SAD-e biti pod jačim utjecajem suša, te će njezina istočna obala ugrožena zbog topljenja leda na Antartiku.
Kako se led nastavlja topiti, vrlo brzo će postati jasno koje zemlje imaju veći poticaj za ublažavanje klimatskih promjena. A upravo promjene u geopolitici će potaknuti nove podjele i sukobe, piše The Guardian.
