Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata, a vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna, piše u velikoj reportaži s gradilišta tportal. Za usporedbu, Pelješki će most koštati Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini. Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem prošlog ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina.

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

-U odmakloj smo fazi zemljanih radova. Probili smo oko 42 kilometra pristupnih putova, a toliko ćemo postaviti i srednjenaponskih kablova. Gradi se trafostanica, ključan dio vjetroparka. Idući tjedan krećemo s postavljanjem prvih stupova, visokih 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse bit će na 200 metara. To su najveće vjetroturbine u Hrvatskoj. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika – kao iz rukava zasipa nas brojkama Jakov Jukić, član uprave tvrtke C.E.M.P., a ona je dio Lager grupacije i nositelj projekta.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

Načelnik općine Predrag Burza (SDSS) nema ružne riječi za vjetroelektranu.

– Po svakom kilovatu proizvedene struje mi ćemo dobiti jednu lipu, što će nam donijeti godišnje prihode od 2,5 do tri milijuna kuna. To je jako puno za razvoj naše siromašne općine. Osim toga, puno mlađih ljudi našlo je posao na gradilištu vjetroparka, tako da ne mogu reći ništa protiv investitora. Uz sve to, elektrana neće imati štetnog utjecaja na okoliš, ljude i životinje, što je potvrđeno brojnim studijama – istaknuo je Burza.

Njemu je jedino žao zbog toga što nije realizirana ideja ulagača iz Posušja da u obližnjim Kistanjama, u bivšem pogonu TVIK-a, pokrenu proizvodnju stupova za vjetroelektrane, čime bi se otvorilo 200 novih radnih mjesta.

Cijelu reportažu pročitajte na tportalu.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.