Povodom 149. rođendana HNK u Šbeniku u utorak gostuje Kazalište Moruzgva & Ludens teatar sa hit predstavom ‘Brodolomke’ redatelja Krešimira Dolenčića u kojoj igraju Ecija Ojdanić, Anita Matić Delić, Daria Lorenci, Sanja Milardović i Luka Petrušić.
Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku svoja vrata publici otvorilo je 29. siječnja 1870. godine. Izgradnja ove lijepe barokne građevine, u to vrijeme, s pet stotina sjedećih mjesta, najveće i najljepše u Hrvatskoj, počela je 1864. godine, prema projektu Trogiranina Josipa Slade. Prva je to i jedina kazališna zgrada u Hrvatskoj čiju izgradnju nije financirala država, već dvadeset osmorica dioničara, građana Šibenika.
Kazalište je najprije imalo naziv Društveno kazalište / Teatro sociale da Sebenico. Godine 1872. preimenovano je u Kazalište Mazzoleni, u čast najvećeg dioničara Franje Mazzolenija, Šibenčanina, opernog pjevača svjetskog glasa. Kazalište je svečano otvoreno predstavom Kip od mesa Teobalda Ciconija, u izvedbi kazališne družine La dramatica compagnia Vittorio Alfieri. U početku, tijekom prvih četiriju godina, njegov repertoar činile su isključivo predstave na talijanskom jeziku, koje su izvodile brojne talijanske kazališne skupine. Važna godina u kazališnom životu Šibenika bila je 1874. Te se godine, naime, s pozornice prvi put čula hrvatska riječ i afirmirala hrvatska drama: prvu predstavu na hrvatskom jeziku, djelo J. Subotića Zvonimir, ban hrvatski, izvelo je putujuće Narodno kazalište Fotija Iličića.
Posebna vrijednost ovog hrama kulture predivan je strop, koji je, u tehnici freskoslikarstva, alegorijama oslikao tršćanski umjetnik Antun Zuccaro. Na stropu, koji je nekoliko puta restauriran danas se gotovo u izvornom obliku mogu vidjeti kompozicije kojima je Zuccaro ovjekovječio velike Šibenčane. Uz najpoznatijeg Šibenčanina, Fausta Vrančića, izumitelja, jezikoslovca i polihistora svjetskog glasa, na fresci se mogu vidjeti i lica drugih umjetnika i učenjaka zaslužnih za promicanje kulturnih postignuća Krešimirovog grada: Antuna Vrančića, Nikole Tommasea, Martina Kolunića Rote i Andrije Medulića. Među njima je i žena, koja personificira Dalmaciju, rukom oslonjena o grb grada.
