‘Iskreno rečeno, ostali smo zatečeni i brinemo se hoće li istraživanje ugljikovodika biti provedeno i na području Dinare, kada znamo da su tu izvori Krke i Cetine. Zdrav razum nalaže da bi to bilo pogubno ponajprije za prirodu i okoliš, a da ne govorim za turizam. Još jednom ponavljam, ostali smo zatečeni, jer nismo ni znali za taj sastanak, niti je bilo ikakve javne rasprave’. Izjavio je to za Šibenski portal Srećko Kmetić, predsjednik Ekološke udruge Krka iz Knina, nakon prošlotjednog sastanka u Uredu župana gdje je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić govorio o istraživanju eksploataciji ugljikovodika na području Dinarida.
Na sastanku je i službeno najavljeno skoro pokretanje postupka javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida.
– Ušli smo nešto opreznije u tu priču da nam se ne bi dogodila situacija poput one kada je bilo riječ o bušenju Jadrana. Idućih pet ili šest mjeseci imat ćemo javnu raspravu i pokušat ćemo utvrditi eventualne štetnosti, odnosno koristi za našu županiju od ovog istraživanja, s obzirom da imamo i područja koja ne smijemo dirati. Prvenstveno tu govorim o Nacionalnom parku Krka i samom izvoru rijeke. Moramo biti svjesni i znati čime raspolažemo i što imamo – rekao nam je Goran Pauk, šibensko-kninski župan.
Istraživanje ugljikovodičnih potencijala Dinarida nastavak je procesa Vlade Republike Hrvatske koji je započeo prije četiri godine donošenjem prvog Zakona o ugljikovodicima i otvaranjem prvih natječaja s ciljem pokretanja novih investicija, odnosno revitalizacije domaće proizvodnje. Dosadašnja istraživanja provodila je INA, a sada bi ih kroz tri faze radila Agencija za ugljikovodike (AZU), naglašeno je na sastanku.
Poslali smo upit AZU-u kako bismo doznali o kakvim točno istraživanjima je riječ.
– Prva faza podrazumijeva geološku prospekciju terena s kojom počinje i samo upoznavanje s terenom. Geološki stručnjaci pregledavaju teren i uzimaju uzorke stijena s površine koje kasnije služe za laboratorijska ispitivanja. Nakon toga slijedi gravimetrija i magnetometrija iz zraka, odnosno istražna aktivnost u kojoj se iz aviona nadlijeće prostor i snimaju gravimetrijske i magnetometrijske slike podzemlja. Avioni su opremljeni posebnom opremom za snimanje te nadlijeću prostor u pravilnim razmacima kako bi se dobila slika podzemlja. Treća, posljednja faza je snimanje seizmike. Snimanje se izvodi na način da se promatra kretanje seizmičkog vala od njegovoga izvora na površini do geoloških elemenata u podzemlju od kojih se on reflektira i njegov povratak do prijamnika, odnosno geofona – poručila je Željka Rukavina, voditeljica ureda uprave AZU-a.
Inače, postupak provedbe nadmetanja za izdavanje dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika započinje donošenjem odluke Vlade o provođenju nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a na prijedlog Agencije putem Ministarstva.
– Što se tiče naknada, lokalnoj samoupravi pripada naknada za zauzetost površine koja iznosi 400 kuna po kilometru kvadratnom zauzete površine, a kompanije plaćaju i administrativnu naknadu u iznosu od 600 tisuća kuna godišnje. U trenutku kada i ukoliko dođe do eksploatacije, dužne su plaćati naknadu za pridobivene količine u iznosu od 10 posto od vrijednosti pridobivenih ugljikovodika i naknadu za eksploatacijsko polje u iznosu od četiri tisuće kuna po kilometru kvadratnom. Kao jedna od najvažnijih stavki jest i udio u dobiti u nafti i plinu – zaključila je Rukavina.
