Veljača je posljednji pravi zimski mjesec i po mnogo čemu poseban, a jedinstven po trajanju od samo 28 dana i nadoknađivanju ‘izgubljenog’ dana svake četvrte godine. U povijesti je veljača ‘doživjela’ da traje i čak 30 dana i to u Švedskoj od 1700. do 1753., kada je švedsko kraljevstvo prelazilo sa julijanskog na gregorijanski kalendar. Nekadašnji Sovjetski savez je 1929. uveo revolucionarni kalendar po kojem je svaki mjesec trajao 30 dana uključujući i veljaču, a preostalih pet ili šest dana bili su praznici. Nakon dvije godine odustali su od tog kalendara.

Ni rodne ravnopravnosti nema u kalendaru jer je veljača jedini mjesec u godini koji nosi žensko ime. Zlobnici kažu da je zato i prozvana ‘veljača prevrtača’, no pravi razlog su nagle promjene vremena od zimskog do proljetnog.

Hrvatsko ime ‘veljača’ tumači se sve duljim danima, danima koji postaju sve veći ili velji. Za razliku od sječnja u veljači je ukupno 20 sati dana više. Zbog duljeg trajanja dana veljača je i malo toplija od siječnja s prosječnom temperaturom na šibenskom području oko 7,5 °C. Kako je tijekom veljače raspon temperature prilično velik, kao da se vrijeme ne može odlučiti između hladne zime i ugodnog proljeća, apsolutni minimum izmjeren je u Šibeniku 10. veljače 1956. i iznosio je -11 °C, dok je 22. veljače 1990. godine ugrijalo na 22,7 °C.

Tijekom veljače na šibenskom području prosječno padnu 63 litre, uglavnom, kiše, ali ni snijeg nije neuobičajen. Tako je 12. veljače 2012. godine Šibenik bio pod 32 centimetra snijega.

Temperatura mora na većem dijelu Jadrana u veljači dosegne godišnji minimum, a kreće se od 10 °C na sjevernom dijelu do 12,5 °C na južnom. Nakon minimuma u veljači, temperatura ponovno počinje rasti.

Veljača je i mjesec maškara, mačjeg ljubovanja i uopće zaljubljenih.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.