‘Imamo određenu slobodu u odabiru neobavezne lektire, ali ona je u ovom slučaju uvijek pomalo anarhična’, komentar je Davorke Bačić, profesorice hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Juraj Šižgorić na izbacivanje suvremenih hrvatskih i stranih književnika s popisa obavezne lektire.

Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku prema kojoj će na popisu obavezne lektire od sljedeće školske godine biti samo takozvani klasici, pa su tako s popisa izbačeni Mali princ, Smogovci, Ježeva kućica, Pinokio, Pipi Duga Čarapa, Heidi, Strah u Ulici lipa, Junaci Pavlove ulice i brojne druge knjige.

– Koliko sam shvatila obrazloženje Ministarstva, profesori u neobaveznoj literaturi mogu obrađivati te knjige, odnosno po vlastitom nahođenju moći će odabrati autora iz korpusa suvremenih pisaca, što je dvosjekli mač. Primjerice, ja ću možda nametnuti za čitanje svoje favorite, ali ću možda na taj način zanemariti druge autore koji su također jednako važni. Tako da smatram kako bi trebao postojati okvir koji bi svaki nastavnik trebao zadovoljiti – stav je profesorice Bačić.

I ravnateljica OŠ Juraj Šižgorić, Ivana Rupić, slaže se kako takva odluka, objavljena u Kurikulumu za hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije, nije nimalo obećavajuća.

– Profesori u neobaveznoj literaturi imaju popis tih knjiga, ali neobavezna literatura je profesorov izbor ili je dano učeniku na izbor koju knjigu će pročitati. Međutim, oni u konačnici najčešće biraju obavezno štivo, čime bi u ovom slučaju bili zakinuti za suvremene hrvatske i strane književnike – smatra Rupić.

Oš Juraj Šižgorić/Arhiva
Oš Juraj Šižgorić/Arhiva

Pokrenuta peticija za vraćanje Dnevnika Anne Frank

S popisa predloženih djela za osmi razred izbačen je i Dnevnik Anne Frank. Riječ je o ispovijesti židovske tinejdžerice koja kroz svoj dnevnik opisuje strahote Drugog svjetskog rata, zbog čega je na internetu pokrenuta peticija za vraćanje na popis obavezne lektire.

‘Dnevnik Anne Frank je nestao s popisa školske lektire. Ne znamo zašto je nestao, ali znamo da je ovo djelo izuzetno važno za razumijevanje koliko daleko može ići ljudsko zlo u jednom mračnom vremenu. Smatramo da Holokaust nije tema koja se smije preskočiti u nastavi hrvatskog jezika. Tražimo da se ova knjiga vrati na popis školske lektire’, piše u opisu peticije koju možete potpisati OVDJE.

– Jako me pogodilo što je Dnevnik Anne Frank izbačen s popisa, ali možda me najviše razočarala Ježeva kućica. To je jedna divna i topla priča koja djecu uči cijeniti svoj dom. Velika je šteta što je ogroman broj izvrsnih knjiga izbačen s popisa obavezne lektire, i ako već Ministarstvo ne namjerava promijeniti svoju odluku, roditelji koji se ne slažu s tim trebali bi ih čitati djeci, a veće uzraste poticati na čitanje tih knjiga – poručila je vodička spisateljica Ana Bilić.

ana-bilic-udovicic

‘Opet nas je sustiglo pretprošlo stoljeće’

Podsjetimo, na ovakvu odluku Ministarstva oglasilo se i Hrvatsko društvo pisaca (HDP) te Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, navodeći kako ‘nas je opet sustiglo pretprošlo stoljeće, a na ozbiljnom smo putu još dalje unatrag’.

I bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić, smatra kako to nije dobar potez.

– Sadašnji popis je toliko štetan, moglo bi se reći da su odstranili, i to na očigledan i glup način, dio hrvatske kulture iz hrvatskih škola. Predlažem Blaženki Divjak, Radovanu Fuchsu i premijeru Plenkoviću, jer on na kraju donosi odluke, da povuku taj kurikulum – izjavio je Jokić za N1.

Nakon što se jučer digla velika bura u hrvatskoj javnosti zbog te odluke, danas se oglasila i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

– Jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike. Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela. To možda i nije uobičajena metoda, ali mislim da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica koji svaki dan provode s učenicima i koji najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom Hrvatskog jezika – poručila je Divjak.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.