Nije istina da državni službenik praktički ne može dobiti otkaz, te je ta fama nastala iz krivo interpretiranih podataka sa Službeničkog suda, poručili su iz Ministarstva uprave.

24sata ima i podatke koji to potkrepljuju, štoviše, broj otkaza u državnoj i javnoj službi je u stalnom porastu zadnje tri godine, prema tablici koju nam je dostavilo ministarstvo.

Lani je tako čak 464 zaposlena u javnoj i državnoj službi dobilo otkaze, a od toga je 126 u državnoj službi u koju spadaju ministarstva i državna uprava, dok je 338 njih u javnoj službi u koju spadaju i zdravstvo, školstvo, socijalna skrb…

Prije tri godine je otkaza bilo skoro dvostruko manje, njih 252, a zatim se broj otkaza povećavao i došao na rekordnih 464 u prošloj godini. Iz ministarstva saznajemo da je realno otkaza bilo i više, ali su neki vođeni u rubrikama i pod sporazumni raskid ugovora.
Tablica Ministarstva otkriva i da je sve više odlazaka iz državne i javne službe, a lani je otišlo čak 16.842 ljudi, od čega 2.666 iz državne službe.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika je ranije napomenuo da je otišlo i više ljudi jer ova statistika ne pokriva policiju, a niti Ministarstvo obrane. Sindikat je objavio da je od 2000. do kraja lanjskog listopada samo u policiji dobilo otkaze 889 djelatnika.

Ministarstvo je pak pojasnilo i koji su razlozi odlaska iz javne i državne službe. Osim otkaza to je i istek rada na određeno vrijeme, odlazak u mirovinu, sporazumni raskid odnosa, premještaji, smrt, ukidanje radnog mjesta…

Podaci otkrivaju i da se povećao broj odlazaka u mirovinu, pa je lani umirovljeno rekordnih 5476 javnih i državnih službenika.

Međutim, i tu postoji zamka. Primjerice u školstvu su oni koji imaju ugovore na određeno, prije ljetnih praznika vode kao da su otišli iz službe, a onda se najesen opet vraćaju.

– U državnoj upravi se i dalje zapošljava po principu “2 za 1” koji znači da se za dva upražnjena mjesta popunjava jedno novo.  Novo zapošljavanje se planira na na godišnjoj razini ovisno o potrebama državnih tijela i raspoloživom novcu – objašnjavaju u Ministarstvu uprave

Plan zapošljavanja za ovu godinu još nije objavljen jer se usklađuje. Međutim, činjenica je kada se usporede podaci s kraja 2017. i 2018. godine da je ipak ukupno više zaposlenih u javnoj i državnoj službi. Ministarstvo inače mijenja metodologije, pa su i podaci teže usporedivi, ali na kraju prošle godine, ta statistika kaže da je u državnoj i javnoj službi radilo 231.857 osoba.

To je porast od 2.561 zaposlenog u 2.129 institucija, ali se u Ministarstvu pravdaju da je većina tog broja, čak 2038 više zaposlenih u zdravstvu koje nije u njihovoj ingerenciji. Zdravstvo je lani bilo sektor koji je najviše pojedinačno zapošljavao, čak 66.925 djelatnika iako se konstantno govori o nedostatku liječnika i medicinskog osoblja.

– Što se ministarstva tiče, povećani broj zaposlenih je 41, i to isključivo za potrebe pripreme projekata koji se financiraju iz EU fondova. Njihove plaće sufinanciraju iz EU fondova, a u revizijskim izvješćima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije i revizora nadležnih službi Europske komisije, kontinuirano se ističe potreba za jačanjem kapaciteta  u sustavima upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova, posebno uzimajući u obzir višestruki porast iznosa sredstava iz ESI fondova, dostupnih Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014.-2020. koji iznosi ukupno 10,7 milijardi eura – kažu u Ministarstvu, a zapošljavanje za upravljanje i kontrolu europskim fondovima se provodi mimo godišnjeg plana zapošljavanja

Za kraj, treba napomenuti da niti jedna institucija u državi nema ukupni broj zaposlenih u svim državnim i lokalnim agencijama, tvrtkama, ustanovama….

I u ovoj statistici ministarstva nisu neke agencije čiji zaposleni ne dobivaju plaću iz proračuna,  nedostaje MORH sa 17.000 zaposlenih. Procjene su da za ono što nazivamo “država” i obuhvaća 5797 tijela javne vlasti, radi preko 400.000 zaposlenih, piše 24sata

(FOTO Ilustracija/arhiva)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.