HDZ će na nadolazećim izborima za mjesnu samoupravu istaknuti svoje ljude za sve gradske četvrti i mjesne odbore, dakle na njih čak 45. Računajući samo šibenske ‘parlamentarne’ stranke, odnosno one koje imaju gradske vijećnike, to znači da će HDZ samostalno imati više istaknutih lista nego zajedno SDP, Bandić Milan 365, Most, Nezavisna lista Stipe Petrine te HKS i Hrast koji ukupno imaju 24 liste.

HDZ i na ovim mjesnim izborima, kao i prije četiri godine, očekuje odličan rezultat. Podsjetimo, tada su pobijedili u 31 od 45 ‘izbornih jedinica’, dok je SDP osvojio samo Raslinu. HDZ je tada imao većinu i u tradicionalno ‘crvenim’ kvartovima, Baldekinu, Vidicima, Šuibićevcu i Jadriji, a da će tako biti i ove godine, tvrdi predsjednik stranačkog izbornog povjerenstva, dogradonačelnik Paško Rakić.

– Očekujemo pobjedu u najmanje dvije trećine gradskih odbora i mjesnih četvrti. Na listama su nam mahom mladi ljudi koje želimo afirmirati u politici i koji su budućnost HDZ-a i grada Šibenika. U ove četiri godine se pokazalo da HDZ odlično vodi grad, stoga ni ne sumnjamo u premoćnu pobjedu kao što je to bio slučaj 2015. godine – rekao nam je Paško Rakić te dodao da će s imenima izići kad lista bude službena.

SDP ponovno politički jaše?

Na poziciju najjače oporbene stranke, barem prema broju prijavljenih lista, vratio se SDP koji je u koaliciji s HSU-om svoje ljude istaknuo u 14 gradskih četvrti i mjesnih odbora. I oni su, kao i HDZ, pomladili svoju ekipu pa će im tako, kako neslužbeno doznajemo, listu na Baldekinu 1 nositi Rade Vujević, a na Baldekinu 2 Vinko Sutlović, dok im Vidike drži Josip Sabioni. Na Šubićevcu će istaknuti Križana Marinova, dok će u Zaotnu na čelu liste biti Jelena Matulović Ćaleta. Na čelu liste u Varošu bit će Milan Macura, Brodarice Diana Paić, a na Zlarinu će to biti Tomislav Kranjac. Zanimljivo je da im Ivan Rajić neće nositi listu u Raslini, već ju je prepustio nestranačkoj Mariji Lokas.

Izbori za mjesnu samoupravu su jako važni, ne samo za funkcioniranje gradskih četvrti, već i kao SDP-ov test za sljedeće lokalne izbore, prvenstveno organizacijski, smatra šef šibenskog SDP-a Tonči Restović.

– Očekivao sam da ćemo složiti više, međutim ovo je trenutačno naša realnost, iako pojedine gradske četvrti nismo složili iz objektivnih razloga. Tek kad budemo imali organizaciju u Brnjici, Danilu, Podinama, Boraji, onda ću biti zadovoljan stanjem na terenu, svojim radom, a smatram da ćemo tada i pobijediti na sljedećim lokalnim izborima – naglašava Restović.

Šef SDP-a nada se da će na nadolazeće izbore izići što više ljudi unatoč stalnom marginaliziranju gradskih četvrti i mjesnih odbora od strane gradskih vlasti. Na naše pitanje hoće li biti bolji rezultat nego 2015. godine kada su osvojili samo Raslinu, predsjednik SDP-a odgovorio je kratko da hoće.

Na Žirju brat protiv brata

Nezavisna lista Stipe Petrine istaknut će svoje ljude u gradskoj četvrti Stari grad i u mjesnom odboru Žirje. Nositelj prve liste bit će im Vanja Dadić, a druge Ivan Dobra, koji je već bio predsjednik mjesnog odbora Žirje, doznajemo od Iris Ukić Kotarac, gradske vijećnice s Petrinine liste.

– Izlazimo na samo dva mjesta? Pa naravno jer nemamo čime podmititi građane kao druge stranke. HDZ generira svoje ljude iz radnih mjesta pa je logično da će imati najviše lista jer su zadužili ljude. Mi smo, eto, iskazali interes za revitalizaciju stare gradske jezgre i Žirje. Imamo dvije liste jer se gro našeg posla odvija preko rada Gradskog vijeća te znamo kakav je dojam i može li se išta promijeniti – istaknula je Ukić Kotarac.

I lista stranke Bandić Milan 365 kandidirala je svoje ljude u jednoj gradskoj četvrti i jednom mjesnom odboru, premda su, kako kaže njihov šibenski šef Anton Dobra, mislili izići na sedam ili osam mjesta. Crnicu će mu pokriti Marina Nakić, a Dobra će ići u politički ‘fajt’ sa svojim bratom Ivanom na Žirju jer ga je za to potaknula situacija na otoku. Na neki način, veli, vratit će se tamo gdje je politički sve počeo. Inače, Bandićev gradski vijećnik ne slaže s načinom na koji se prikupljaju kandidature.

– Pogrešno je da svi kandidati moraju doći u gradsku upravu i potpisati svoje kandidature na licu mjesta. Imamo 45 mjesnih odbora i gradskih četvrti i onda se to penje na 400 do 500 ljudi. Djelatnici gradske uprave zato moraju raditi do ponoći i biti dežurni. Nositelji lista trebali su donijeti liste i kopije osobnih karata, a ovako su nam svima nepotrebno otežali proces kandidature – smatra Dobra.

U Šibeniku nema Mosta, ali ima desnice

Hrast će u koaliciji s ‘konzervativcima’ izići na šest mjesta, doznajemo od Nenada Samaržije koji će nositi listu u Starom gradu. Vidike im pokriva Anita Troskot, Šubićevac Frane Šunjerga, Mandalinu Jure Barišić, Vrpolje Ivo Plenča, a Plišac Valentino Dražić-Celić.

– Očekujemo prolaznost u svim odborima te se nadamo da će taj rezultat biti jako dobar – poručio je Samaržija.

Zanimljivo je da Most neće sudjelovati na mjesnim izborima jer ne vide svrhu, što nam je potvrdio šef Loze Ivica Ledenko, dok nam se Ivo Glavaš, njihova udarna igla u šibenskom Gradskom vijeću, danas nije javljao na telefon.

Inače, riječ je o izborima na kojima je izlaznost vrlo slaba pa je, primjerice, prije četiri godine odaziv bio svega 17 posto, premda se biraju ljudi koji gradskoj upravi predlažu gradnju dječjeg parka, igrališta ili postavljanja rasvjete u neki dio grada. Za to je više razloga, smatra zagrebački politolog šibenskih korijena Goran Čular, koji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predaje kolegij Politički sustav Hrvatske.

Građani radije sudjeluju u ideološkim raspravama, nego odlučuju o vrlo konkretnim stvarima poput gradnje parka ili asfaltiranja ceste u njihovom susjedstvu. Nadalje, gradske četvrti i mjesni odbori, pojašnjava Čular, nemaju novac kojim mogu raspolagati poput Gradova ili Općina. Ipak, političkim strankama su interesantni jer njihovi kadrovi mogu ‘trenirati’ za druge važnije izbore. Zato su na listama nerijetko potpuni politički anonimusi s poznatim političkim imenima koji će im ‘držati’ leđa.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.