U sljedeće dvije godine Hrvatska će morati izglasati zakon kojim će se implementirati novi pravni režim za platforme za dijeljenje sadržaja kao što su Google i YouTube, a poseban će biti naglasak i na zaštitu autorskih prava, ali u nekim dijelovima i na njihovo ograničenje. Naime, Europski parlament donio je Direktivu u autorskom pravu na Jedinstvenom tržištu Europske unije koji će u nekoliko narednih dana biti objavljena. Upravo zbog toga su u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu organizirali predavanje na kojem je izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Romana Matanovac Vučković objasnila što će se promijeniti tom Direktivom.
Na predavanju pred dupkom punom dvoranom, mahom pravnika, novinara, urednika, PR-ovaca i ostalih, profesorica s Pravnog fakulteta najviše je vremena posvetila YouTubeu. Istaknula je kako su u Europskoj uniji primijetili da su medijske i zabavne industrije među rijetkima bile pošteđene krize 2008. godine, stoga su odlučili promijeniti ‘pravila igre’. Prevedeno, Europska unija želi da više novca ostane u džepovima stvaratelja sadržaja, novinara i novinskih izdavača nego u giganata poput YouTubea i Googlea.
– YouTube se prema dosadašnjim zakonima ponašao kao ‘slobodna luka’, odnosno nije odgovarao za sadržaj, pohranu, poveznicu i nije imao obvezu stalnog nadzora svog sadržaja. Drugim riječima, ponašao se kao da je ‘autocesta’ od stvaratelja sadržaja do korisnika i za ništa nije odgovarao. Uzima ogroman novac od reklama, a da autori sadržaja od toga imaju vrlo malo koristi. Prema novoj Direktivi, u cijelosti će za autorski sadržaj odgovarati platforma, primjerice YouTube. Ona sada postaje korisnik koji daje autorski sadržaj, a ne samo autocesta bez ikakve odgovornosti. Nužno je, stoga, da platforma dobije odobrenje nositelja prava, odnosno da potpiše ugovor – objasnila je profesorica Matanovac Vučković. Nadalje, platforme moraju biti transparentne o djelovanju poslovnih praksi i o korištenom sadržaju.
Nova Direktiva se ne odnosi na slobodne enciklopedije kao što su Wikipedija, na ‘cloud servise’ kao što su Dropbox, elektroničke trgovine poput eBaya, nekomercijalne znanstvene repozitorije poput Hrčka, slobodni software među kojima je Linux…
– Poseban režim bit će za start-up kompanije jer ne želi se da novim pravilima YouTube ostane monopolist. Nove platforme za dijeljenje sadržaja radit će prema reduciranim pravilima dok su prisutne na tržištu kraće od tri godine, imaju godišnji promet manji od 10 milijuna eura. Oni samo moraju nastojati sklopiti ugovore o licenciji – dodala je profesorica.
Nadalje, Europska unija želi i poboljšati prava i status novinskih izdavača, posebice prema tehnološkom gigantu kao što je Google. Ta platforma preko medijskog agregatora koristi sadržaj izdavača, bez naknade za autorska prava. Međutim, koliko je Google jak, ako izdavači ne pristanu na takve uvjete, on im jednostavno smanji vidljivost i tako im poslovno šteti.
– Google će, prema novoj Direktivi, morati plaćati za prava novinskih izdavača na bilo kojem mediju. Također, morat će i plaćati autorska prava na novinarske tekstove, fotografije i videoisječke. Raspodjelu zarade će zakonodavac također podijeliti pa će tako i autori sadržaja morati dobivati barem pola odnosa koji dobiju od Googlea. Tako neće samo zarađivati nakladnici – objasnila je profesorica na predavanju.
Ipak, nova prava izdavača ne odnose se na privatna i nekomercijalna korištenja privatnih korisnika, poput osobnih profila na Facebooku. Ne odnose se na hiperlinkove jer s platforme se mora doći na određenu web stranicu. Naravno, nova pravila neće se ticati ni na individualne riječi i vrlo kratke isječke. Objekt novih autorskih prava nisu činjenice ni vijest u medijima, blogovi te znanstveni i stručni časopisi. Dakle, napisana vijest je autorsko pravo, ali ta informacija nije jer je javna, stoga netko drugi može pisati novi članak, ali ga ne smije prepisati.
