Nacionalni park Krka predstavio je novi edukativni film o nastajanju sedam slapova na rijeci, živih organizama koji rastu, razvijaju se i stare, a njihova graditeljica je sedra.

Zovu je još i tufa, travertin, bigar ili vapneni mačak, što je zapravo kalcijev karbonat odnosno vapnenac koji se u tekućicama taloži iz vode na različite vrste podloga. Temeljni je fenomen u NP Krka i zato ga Javna ustanova predstavlja u novom filmu.

– Kao i prethodni, i ovaj film je napravljen vizualno atraktivno, s kratkim informacijama koje se izmjenjuju paralelno s očaravajućim kadrovima rijeke Krke, a namijenjen je formalnoj ili neformalnoj edukaciji ili naprosto uživanju u čudesnom umijeću prirode – izvijestili su iz NP Krka.

Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki. Dugo stoljeća koristila se kao građevinski materijal u graditeljstvu uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Danas znamo da cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezinog živog svijeta počiva na razvoju sedrenih barijera pa je očuvanje procesa taloženja sedre temeljni cilj JU NP Krka.

– Proces nastajanja sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Sedra se može taložiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljenog kalcijevog hidrogenkarbonata. Da bi se kemijski procesi mogli nesmetano odvijati važna je temperatura vode i brzina njenog strujanja, odgovarajuća pH-vrijednost te koncentracija otopljenog kisika i sadržaj organskih tvari. Sedrene barijere jedan su od temeljnih fenomena krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode. Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre je uvelike potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama alga koje izlučuju galertaste mukopolisaharide tvoreći biofilmove. Kristali se lijepe na te sluzave tvari te postaju jezgre za daljnju kristalizaciju – navode iz NP Krka.

Najmlađe sedrene tvorevine su pragovi. Oni nastaju ispod površine vode, a postoje još i barijere, sedreni zastori, čunjevi i mnogi drugi oblici. Taloženje sedre na rijeci Krki započelo je krajem posljednjeg ledenog doba kada se brzina strujanja vode smanjila. Veći dio sedre na krčkim slapovima mlađi je od 10 tisuću godina. No, na pojedinim djelovima toka može se naći i ‘fosilna sedra’ stara oko 125 tisuća godina. Po strukturi i veličini sedrenih barijera vidljivo je da su se najveće količine sedre taložile pri kraju riječnog toka, gdje je i brzina strujanja vode bila manja. Upravo je Skradinski buk najveća sedrena barijera na rijeci Krki.

– Uvjeti za rast sedre najpovoljniji su u današnje vrijeme pa te procese možemo pratiti duž cijelog toka – na rijeci Krki stalno nastaju nove sedrene naslage koje će izgrađivati buduće slapove. Na kraju, treba naglasiti da je sedra vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari. Stoga je naša primarna funkcija očuvanje sedrenih slapova kao osjetljivog prirodnog sustava i čistoće vode i njenog okoliša – zaključuju u priopćenju iz JU NP Krka.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.