Bumbakovih pet godina: Radio je na 29 europskih projekata, a nije se libio upomoć zvati vanjske konzultante

Točno 46 projekata nabrojao nam je odlazeći gradski pročelnik Matija Bumbak nakon što smo mu poslali novinarski upit kako bismo saznali što je radio posljednjih pet godina koliko je bio na čelu gospodarskog odjela. Međutim, upitali smo ga da nam nabroji samo provedene EU projekte budući da je njegov odjel godinama uživao zvjezdani status, posebice u lokalnim medijima…

E, pa tu je brojka nešto niža, 28 projekata je završeno, a od tih 28 bilo je 12 europskih projekata. Kad se u obzir uzmu projekti koji su u tijeku, onda su sveukupno u posljednjih nešto manje od pet godina odrađena 22 EU projekta, a prijavljeno je još sedam europskih projekata.

Dakle, da rezimiramo. Od 46 projekata, za njih 29 se povuklo ili povlači EU novac.

Svekupno je iz Europe u Bumbakovom mandatu povučeno 166 milijuna kuna. Zanimljivo je da nam je odlazeći pročelnik u to ubrojio i tvrđavu sn. Mihovila, preostalu iz vremena SDP-ove vladavine, projekt koji je, doduše, HDZ-ova vlast privela kraju. Tu su i Barone, ali i tvrđava sv. Ivana, za koje su dobar dio dokumentacije odrađivali ljudi iz Društva Juraj Dalmatinac. Riječ je o nemalom iznosu od oko 50 milijuna kuna pa smo pitali Bumbaka zašto nije spomenuo udrugu.

– Oni su, otprilike, došli nama s idejom koja stane u tri rečenice, no pretvaranje i razvijanje njihove ideje u projekt je ogroman posao – kazao nam je Bumbak, ali je zaboravio spomenuti da je takav zakon, odnosno da projekt mora prijaviti jedinica lokalne samouprave.

U popisu od 29 EU projekata primijetili smo da je u njih sedam investicijsku studiju, studiju izvodljivosti, ili kompletnu projektnu dokumenaciju radila neka od konzultantskih tvrtki. Da pojasnimo, investicijska studija ili studija izvodljivosti je praktički najvažniji dokument koji je i najteže napraviti, jer Europa ozbiljnom analizom traži opravdanost projekta.

Svaki projektni prijedlog vrijednosti preko 500 tisuća kuna, naime, zahtijeva izradu takve studije koja je osnova projekta budući da se iz nje vade podaci za popunjavanje propisanih obrazaca. Studija je otprilike od jedan do tri mjeseca posla, a popunjavanje obrazaca dva tjedna. Na naše pitanje zašto su te studije radili ljudi izvan sustava, a ne ljudi iz ‘razvikanog’ odjela, Bumbak nam je odgovorio da se to događalo iz više razloga.

– U ranijim fazama nismo imali ta znanja, u nekim momentima je bilo previše posla, a u nekim projektima su studije bile prekompleksne i opsežne pa smo ih dali vanjskim suradnicima da ih odrade. Moram reći da nije uobičajeno da se sve radi u svom aranžmanu. Neki ljudi su, u međuvremenu, stekli znanja za taj dio posla. U gospodarskom odjelu se EU projektima sada bavi sedam ljudi, ali unazad pet godina taj je broj bio kudikamo manji – ističe Bumbak.

Inače, za Barone je išla investicijska studija vrijedna 20 tisuća kuna, a plaćena je MMV savjetovanju. Tvrtka Superna je za studiju izvodljivosti za tvrđavu sv. Ivana zaradila 100 tisuća kuna, a obrt Konzalting je za istu studiju u vezi Palacina plaćen 25 tisuća kuna. Investicijsku studiju radili su vanjski suradnici i u projektu Trokut. Riječ je o WYG savjetovanju kojima je iz gradskog proračuna plaćeno 112,500 kuna. Ista konzultantska tvrtka spominje se i u projektu zone Podi te im je za investicijsku studiju plaćena 31.250 kuna. Nadalje, za dva projekta, Step up i Enterpreneur Cult, su vanjski suradnici odradili cijelu projektnu dokumentaciju. Radi se o konzultantima iz tvrtke Driope koji su za oba projekta plaćeni 57,375 kuna.

Matija Bumbak, podsjetimo, s još dvoje suradnika, Ivanom Bujas-Rupić i Krešimirom Kovačem, odlazi u privatnike. Danas smo doznali da će to biti sredinom travnja, a zasad ima postignut dogovor s Gradom Šibenikom. I dalje će, ali kao vanjski suradnik, ostati voditi nekoliko EU projekta, a riječ je o tvrđavi sv. Ivana, Trokutu i Koraljaraskom centru na Zlarinu za koji se tek očekuje novac. Zbog referenci koje je u međuvremenu stekao…

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.