U povodu Dana Europe i Europske godine kulturne baštine, konferenciju ‘Revitalizacija kulturne baštine sredstvima EU fondova’ organizirali su danas na tvrđavi sv. Mihovila Grad Šibenik i Informacijski centar Europe Direct Šibenik.
Na konferenciji će biti prezentirani primjeri dobre prakse EU projekata iz područja kulture iz cijele Hrvatske, a bit će održana i panel rasprava ‘Kulturna baština kao generator razvoja’ na kojoj će sudjelovati voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, Udruga gradova, kao i predstavnici gradova i općina koji su uspješno obnovili svoju kulturnu baštinu zahvaljujući EU fondovima.
Sudionike konferencije pozdravio je gradonačelnik Šibenika Željko Burić upozorivši ih kako se nalaze na samom ishodištu prvog spomena grada Šibenika i njegove promocije kao najstarijeg izvorno samorodnog hrvatskog grada.
– Ovo jedan od objekata jedinstvenog fortifikacijskog sustava grada Šibenika u kojem su dvije obnovljene tvrđava, a preostale dvije u fazi realizacije. Obnovu našeg fortifikacijskog sustava financira Europska unija, a ja kažem da bi Šibenik nestao kao urbana sredina da nije europskog novca. Prijeratni Šibenik kao grad bazične industrije bio je povijesno, kulturno, ali i turistički potpuno neprepoznatljiv, a nakon rata njegov imiđ i prepoznatljivost gradimo kroz uspješne projekte revitalizacije povijesnog, nacionalnog, kulturnog nasljeđa koje smo počeli uspješno prezentirati i pokazivati. Cilj europskog novca je obnoviti, pokazati, valorizirati, zaposliti i zaraditi, a sve to možete vidjeti u Šibeniku. Dodatni benefit je i koliko je sve to doprinijelo gospodarskom uspjehu Šibenika, a jeste i to vrlo značajno, rekao je Burić.
Branko Baričević naglasio je da europska sredstva mogu biti i te kako poticajna i inspirativna za, ono što svi želimo, bolji život.
– Ideje kako bi Hrvatska, poput Ujedinjenog Kraljevstva, trebala napustiti Europsku uniji zvuči zaista neuvjerljivo nakon govora gradonačelnika Burića. Činjenica je da moramo prepoznati europske fondove, ne kao nešto što će nam stalno dolaziti i mi ćemo živjeti na tome, nego samo kao jedan poticaj da ostvarimo nešto i da to bude zamašnjak za razvoj. EU fondovi su nam samo mala pomoć, da tako kažem, štaka gospodarstvu koja će nam pomoći da prohodamo i jednog dana postanemo neto uplatitelji, a ne korisnik novca, kazao je Baričević.
Podsjetio je i kako je razdoblje postojanja Europske unije jedini povijesni period u kojem na prostoru članica nije bilo ratnih sukoba.
– Mi najbolje znamo koliko košta rat i o njegovim posljedicama još uvijek razgovaramo. Hrvatska je tek 2004. godine stigla 1991. godinu svog razvoja. Ostvarili smo zaista velike korake, prvenstveno zalaganjem domaćih ljudi, a dio zaluga pripada i toj moćnoj asocijaciji čija smo članica. Europska unija je i najbogatije tržište na svijetu, što nam je ponekad izazov koji su mnogi već iskoristili i uspjeli. Prije tjedan dana Europska komisija objavila je novi proračun EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine u kojem je jedina uduplana stavka za mlade. Povećana su i ulaganja u istraživanje i razvoj te sredstva za kulturu u širem smislu. Proračun Europske unije iznosi 1.277 milijardi eura i 96 posto tog novca vraća se u zemlje članice. Veliki dio tog novca je kompetitivan i za njega se moramo izboriti, zaključio je Baričević.
