Današnjom Pepelnicom ili Čistom srijedom ušli smo u vrijeme korizme. Korizma ili četrdesetnica dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Pokora traje 40 dana, ali korizma zbog raznih prilagodbi danas tehnički traje nepuna 44 dana.
Korizma završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći. U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs. Značajka misnih nedjeljnih slavlja kroz korizmu je ljubičasta boja liturgijske odjeće.
Unutar korizme ima šest nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna), a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.
Od pashalnog posta do četrdeset dana
Poznato je da je u 2. stoljeću postojao post žalosti dva dana pred Uskrs. Počimao je na Veliki petak, a završava na Vazmenu noć nakon euharistijskog slavlja.
U 3. stoljeću u nekim mjestima je proširen taj post na cijeli Veliki tjedan i takozvani polupost od ponedjeljka do četvrtka a završavao je punim postom Velikog petka i subote. Praksa je najprije bila pojedinačna i neobvezna i među pojedinim članovima neke zajednice.
U 4. stoljeću u Rimu je postojao trosedmični post. I to je bio neki prelazni stadij, jer iz tog vremena postoje brojna svjedočanstva o četrdeset dnevnom postu u različitim krajevima kršćanstva. Koncem 4. i početkom 5. stoljeća izgleda da je ova praksa bila svuda prihvaćena. Rimu je počimalo sa šestom nedjeljom prije Uskrsa a završavalo na Veliki četvrtak kada je biskup polaganjem ruku primao nazad u Crkvu javne grješnike.
