U sklopu projekta Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća, koji su zajedno proveli Hrvatsko botaničko društvo, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju, Institut Ruđer Bošković i Javna ustanova ‘Nacionalni park Krka’, u protekle dvije godine obavljeno je istraživanje s ciljem prikupljanja dosadašnjih spoznaja te sistematiziranja i revidiranja popisa i rezultata uzorkovanja od izvora do ušća rijeke Krke.
Glavni cilj bilo je dobivanje sustavnog popisa dijatomeja na području rijeke Krke, te izrada trajnih preparata u svrhu njihova pohranjivanja u Hrvatsku nacionalnu zbirku dijatomeja. Rezultati istraživanja predstavljeni su danas u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova ‘Civitas sacra’ u Šibeniku.
– Jedan od naših dugoročnih ciljeva upravljanja jest očuvanje kakvoće vode rijeke Krke i procesa taloženja sedre. Ti su procesi jedinstveni i iznimno osjetljivi pa su zato ovakva istraživanja vrlo važna jer nam omogućavaju da upoznamo ono što je ljudskom oku nevidljivo, a ponekad presudno u održavanju biološke ravnoteže i raznolikosti. Ovaj projekt jedna je od aktivnosti predviđenih godišnjim programom kojim provodimo akcijske planove uspostavljene desetogodišnjim Planom upravljanja. Upravo su promišljanje, planiranje i odgovorno provođenje osnova za održivo upravljanje zaštićenim područjem – kazala je ravnateljica NP Krka Nella Slavica.
Na istraživanim lokalitetima u rijeci Krki zabilježeno je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Najzastupljenije vrste imaju sličnu frekvenciju pojavljivanja na istraživanim područjima, što ukazuje na to da su te vrste karakteristične za rijeku Krku. Najučestaliji rodovi u rijeci Krki jesu Navicula, Gomphonema i Cymbella.
– Ciljevi Hrvatskog botaničkog društva, utemeljenog 2002. godine, jesu sudjelovanje njegovih članova u znanstvenim i stručnim projektima, osmišljavanje i provedba edukacijskih sadržaja te promicanje svih botaničkih disciplina u najširoj javnosti. Jedna od važnijih uloga Društva jest i poticanje istraživanja vezanih uz terenski rad i obogaćivanje različitih zbirki. Kao mala zemlja, ali s dugom tradicijom u istraživanju algi te u svijetu poznatim znanstvenicima – algolozima, rezultati projekta koji je proveden u NP Krka dali su značajan doprinos u stjecanju spoznaja, a poglavito obogaćivanju Nacionalne zbirke dijatomeja RH – istaknuo je Nenad Jasprica, predsjednik Hrvatskog botaničkog društva, nositelja projekta.
Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i nitastim algama i na kamenitim podlogama čine alge kremenjašice. Zbog svoje osjetljivosti i brzog odgovora na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikatori.
Inače, u sklopu predstavljanja projekta postavljena je i izložba koju do 26. listopada 2019. možete pogledati u galeriji Sv. Nikole Tavelića na ulazu u Interpretacijski centar ‘Civitas sacra’.
