Na dan 24. svibnja raznim događajima diljem Europe godišnje se obilježava Europski dan parkova. Taj datum odabran je kao sjećanje na nastanak prvih europskih nacionalnih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj, proglašenih 24. svibnja 1909. godine.
Ta internacionalna inicijativa pokrenuta je zbog promocije ciljeva i rada nacionalnih parkova, parkova prirode, rezervata biosfere i Natura 2000 lokaliteta. Parkovi su pozvani interpretirati temu po želji. Događanja i aktivnosti mogu se održavati sa temama kao što su: zaštita staništa i vrsta, Natura 2000, uloga lokalne zajednice, volonterski rad, značenje turizma i poljoprivrede (stočarstva), te lokani ekonomski razvoj.
U Hrvatskoj ima 8 nacionalnih parkova i uskoro 12 parkova prirode jer je Dinara na tom putu. Nacionalnih parkovi zauzimaju 97 752 ha, a obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih eko sustava. Otočni nacionalni parkovi su Kornati, Brijuni i Mljet, a parkovi koje karakterizira zanimljivost krške hidrografije i morfologije su Plitvička jezera i Krka, dok su Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit planinski nacionalni parkovi.
Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima od međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Obuhvaćaju 510 272 ha površine. Planinskih parkova prirode ima 7 i to su: Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka te Žumberak-Samoborsko gorje i Dinara. Jedini otočni park prirode je Telašćica. Kopački rit i Lonjsko polje su parkovi prirode nizinsko-poplavnih područja, a park prirode Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj.
