Evo na kojoj vas hrani najviše varaju u hrvatskim trgovinama

Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.

Krivotvorenje hrane, lažne informacije na deklaracijama, slabija kvaliteta proizvoda – sve to otkrila je tijekom 2018. godine Poljoprivredna inspekcija koja je uzorkovala hranu s polica hrvatskih trgovina te je slala na testiranje.

Ovdje je bitno naglasiti kako nije bila riječ o testiranju zdravstvene ispravnosti hrane već isključivo njene kvalitete i načina deklariranja proizvoda što je, čini se, puno učestaliji vid obmane potrošača s obzirom na to da zdravstveno nesukladna hrana na tržištu čini tek dva posto.

Krivotvorena bučina i maslinova ulja

Osam od deset bučinih ulja na policama trgovina u Hrvatskoj je krivotvoreno. Riječ je, kako pišu na novac.hr, o uljima koja nemaju količinu sterola propisanu za pravo bučino ulje, odnosno da je riječ o masovnom miješanju bučinog ulja s većim količinama jeftinih ulja. najčešće suncokretovog. Takva krivotvorena ulja sva se prodaju kao 100 posto bučino ulje. Sličan je i sistem prevara s maslinovim uljima koja i miješaju s jeftinijim uljima i zbog nedovoljno strogih propisa deklariraju kao ekstradjevičanska iako to nisu.

Mljeveno meso puno vezivnog tkiva

Inspekcije u Hrvatskoj znaju da je u paketima mesa u trećini slučajeva manje mesa od onoga što je deklarirano. Također, trećina mljevenog mesa nema propisani omjer kolagena i proteina, što znači da vam pod faširano meso umjesto čistog mesa prodaju previše vezivnog i masnog tkiva i inače neupotrebljivih dijelova životinje.

Lažni med

Krivotvorenje meda jedan je od najunosnijih kriminalnih poslova s hranom na svijetu. Jedan od najvećih globalnih problema je jeftini kineski med koji raznim mutnim kanalima dolazi u Europu, proizveden uz masovnu upotrebu pesticida zabranjenih u EU. Na drugom mjestu su jeftini indijski medovi, a svojedobno se spominjao i vrlo loš poljski med koji se u Europi i Americi prodavao pod prirodni lokalni med.

Deset posto meda u hrvatskim trgovinama lažno se predstavlja. U blažim slučajevima, riječ je medu koji ne sadrži dovoljno peludnih zrnaca određene biljke pa se ne bi smio ni deklarirati kao med dobiven od te biljke. No, otprije su poznati i slučajevi u kojima se mala količina pravog meda miješala sa šećernim sirupom ili je bila riječ o prodaji loših uvoznih medova pod domaće. Čak trećina testiranih uzoraka bili su medovi s viškom hidroksimetilfurfurala, koji se ne bi smjeli jesti ravno iz staklenke, nego se smiju koristiti samo kao sastojak u industrijskoj proizvodnji.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.