FOTO On anesteziolog, ona viša sestra, a Šibenik su zamijenili Australijom. Pročitajte priču o uspješnim karijerama i životima…

Odlazak u Australiju uglednog anesteziologa dr. Joška Žaje i njegove supruge, više sestre Marijane Žaje, oboje s Jedinice intenzivnog liječenja, odnosno intenzivne njege, bio je 2015. godine svojevrstan šok u šibenskoj bolnici. Jer, ipak nije riječ o mladim nezadovoljnim ‘medicinarima’, već o ljudima u srednjim godinama koji su svoje iskustvo i znanje htjeli okušati vani, u uređenom sustavu. I to je, prema njihovim riječima, ono što ih je ponukalo na odlazak u državu udaljenu 15 tisuća kilometara, grad Mackay s nešto više od sto tisuća ljudi, gdje je dosta toga slično sa Šibenikom. A još više različito…

Bračni par, dakle, živi u Mackayu, gradu u sjevernom Queenslandu, zanimljivom i razvedenom, na ušću rijeke Pioneer. Klima je tropska i subtropska, što znači da se cijele godine može hodati u kratkim hlačama i rukavima. Kuće su, vele, jako simpatične, takozvane ‘Queenslandice’, no oni ipak žive u stambenoj zgradi, što je dijelom uvjetovano strahom od životinjskog svijeta.

– Većina kuća ima za nepozvanog kućnog ljubimca pitona koji živi negdje u krovu, što nam nije baš privlačno.  Tipična vegetacija je tropska, palme i eukaliptusi, a grad je okružen kilometrima dugim pješčanim plažama. Nažalost, na njima se ne možete kupati, osim na pojedinim mjestima koja su pod nadzorom, a i to nije potpuno sigurno zbog otrovnih meduza, morskih pasa i krokodila. Kupanje u moru nam jako nedostaje i Jadransko more je zaista najbolje i najljepše na svijetu – pričaju nam supružnici Žaja.

Ono što je u Australiji različito u odnosu na Hrvatsku i Šibenik je ogroman prostor, široke ulice, veliki tereni za kuće, pričaju nam supružnici. Nije čudno ako se uzme u obzir da je površina Mackay distrikta otprilike kao površina Hrvatske, a ima samo oko 160 tisuća stanovnika. Grad je također raširen na ogromnoj površini tako da se s jednog kraja na drugi vozite barem 45 minuta. To znači i puno parkirnog prostora koji je besplatan.

– Udaljenosti među gradovima su puno veće. Do drugog većeg grada ima skoro 400 kilometara, a do Brisbanea skoro tisuću kilometara. Ipak, otići do Brisbanea je kao kod nas otići do Splita. Aerodrom je na rubu grada, a let traje malo više od sat vremena. Dnevno ima barem petnaestak letova. Inače, Australija ima vrlo razvijen avionski prijevoz pa je relativno lako doći i do Sydneyja i Melbournea – pojašnjavaju Šibenčani u dalekoj Australiji.

Nas kvart - Copy
Susjedstvo gdje žive Joško i Marijana Žaja/Mackay, Australija

Posao – kuća – napredak

Svakodnevni život je, vele, u osnovi sličan životu u nas, ali naravno ima i razlika. Najveća je razlika, barem za doktora Žaju, radno vrijeme koje je od 7.30 do 18 sati, što znači da nakon radnog vremana nemate vremena za druge aktivnosti, već za večeru s obitelji, malo odmora i u krevet. Što bi u Hrvatskoj rekli posao – kuća.

– Ipak, jedan dan u tjednu mi je neradni te većina vikenda tako da ima vremena za druženje i izlaske. Kao Dalmatincu važna mi je spiza, a pogotovo riba. Tako subotom obično idem na pijacu gdje se može naći ‘egzotičnog’ voća i povrća. Egzotično pod navodnike jer ovdje to nije egzotično već svakodnevno. Na primjer jackfruit, dragon fruit, mnogo vrsta manga, banana flower… S druge strane, smokve su ovdje egzotično voće i izuzetno su skupe jer jedna smokva košta dva ili tri dolara. Što se tiče peškarije, više podsjeća na apoteku, nego na peškariju te se uglavnom prodaje filetirana riba, ali možete kupiti i cijelu. Riba je druge vrste, ali je također ukusna. Nekidan sam skuhao brudet od ‘spanish mackerel’ i ‘coral trout’ – bio je za prste polizati. Uz brudet ide i vino, najbolje australski Shiraz koji je vrhunski kad nema Babića – priča dr. Žaja.

Ljudi su uglavnom opušteni, ugodni, srdačni i spremni pomoći.  Zanimljivo je, kaže, da ljudi pristupaju nepoznatim ljudima u liftu, trgovini, dječjem igralištu… Započinju razgovor o općim temama, a izbjegavanje razgovora se smatra neobičnim.

– Ono što je različito u odnosu na Šibenik je prisutnost ljudi iz svih dijelova svijeta – mješavina rasa i nacija. To nam daje priliku upoznati druge običaje, kulture i kuhinje što nalazimo vrlo zanimljivim. To također ublažava činjenicu da si stranac i taj osjećaj nije jako izražen. Dok u drugim dijelovima Australije postoje velike hrvatske zajednice, u Mackayu smo sreli vrlo malo ljudi iz Hrvatske – kažu supružnici Žaja.

plivaci u nasoj Pioneer river - Copy
Krokodil u rijeci Pioneer u Mackayu

Australija – raj za medicinare

Australija je, kažu nam, vjerojatno jedna od najboljih zemalja na svijetu za liječničku i sestrinsku profesiju. Dokaz za to je i činjenica da privlači mnoge liječnike i sestre iz cijelog svijeta koji tamo dolaze i rade. To su ugledna i dobro plaćena zanimanja, a uvjeti na radu su odlični.

– Kad čovjek bilo u karijeri ili u privatnom životu osjeti da je dosegnuo neku vrstu plafona, onda promjena i prihvaćanje izazova u smislu izlaska iz zone komfora izgleda atraktivno, ali istodobno i zastrašujuće. Treba proći vrijeme da promjena uz rad i trud donese neku dobit. Ovdje bih citirao Ellen Johnson Sirleaf: ‘If your dreams do not scare you, they are not big enough’ – ispričao nam je dr. Žaja jedan od razloga odlaska u ‘Land down under’.

IMG_0067 (2)
Supružnici Žaja na plaži

No, ulazak u sustav je težak i dugotrajan. Treba zadovoljiti cijeli niz kriterija postavljenih od strane regulatornih tijela i prikupiti i prevesti opsežnu dokumentaciju, ističe dr. Žaja te priznaje kako mu je početak rada bio vrlo stresan. Naime, već treći dan je bio dežuran kao jedini konzultant anesteziolog za cijelu bolnicu.

– Od liječnika se očekuje da bude vrhunski profesionalac koji održava na visini svoje znanje i sposobnosti te stalno napreduje u struci. Liječnik konzultant je također i edukator mlađih liječnika. Liječničko zvanje regulirano je brojnim tijelima i propisima čije se ingerencije dijelom preklapaju i sve je to daleko kompleksnije nego kod nas – govori nam dr. Žaja te ističe izvrsnu praksu, a to je da se sve komplikacije i potencijalne komplikacije prijavljuju preko informatičkog sustava, a o njima se potom detaljno raspravlja.

Soba za odmor anesteziologa - Copy
Soba za odmor anesteziologa

Cjeloživotni doktor u bolnici? Maybe…

Također se detaljno raspravlja i o ocjenama koje liječnici daju svojim šefovima, ali i kolegama te sestrama. Naravno, ona su tajna, a na kraju svi skupa imaju sastanak sa šefom odjela na kojem se radi plan za razvoj karijere. Kad radite kao liječnik u australskoj bolnici, napominje, to ne znači nužno da ćete tamo biti cijeli život. Ne zadovoljava li netko postavljene kriterije, zahvale mu se na suradnji. Osjećaj nesigurnosti koji iz toga proizlazi nije ugodan, ali je poticajan u smislu da čovjek želi dati najbolje od sebe. Slično je i u sestrinstvu, priča nam viša sestra Žaja koja je dugo vremena bila glavna sestra Jedinice intenzivnog liječenja (JIL) u Šibeniku. Zanimljivo je, dodaje, da Australija nema srednjoškolski obrazovane medicinske sestre.

– Sve ‘registered nurses’ su medicinske sestre koje su završile trogodišnji studij nakon završetka srednje skole. Nakon studija i godine pripravničkog staža, sestra stječe kvalifikaciju, a edukacija se nastavlja kroz magisterije i doktorate. Postoje i niže obrazovane sestre, takozvane ‘enrolled nurse’ koje studiraju kraće, imaju znatno uži opseg poslova i rade pod supervizijom RN. Zakon koji je na snazi u Queenslandu trenutačno propisuje omjer – jedna sestra na četiri pacijenta na bolničkim odjelima i jedan na jedan u jedinicama intenzivnog liječenja, a ponekad, ako je pacijent u izolaciji, na ventilatoru i dijalizi, omjer je dva na jedan – otkriva nam viša sestra Žaja omjere koji su za hrvatske prilike praktički nedostižni. Zanimljivo je da je raspored rada vrlo fleksibilan. Možete potpisati ugovor i raditi samo jednu smjenu tjedno ili raditi samo noći, vikende i slično.

Mackay Base Hospital (4) - Copy
Bolnica u Mackayu

Rad u JIL-u Šibenik tijekom poslijednjih 20 godina je u velikoj mjeri sličan radu u ICU u Australiji s iznimkom broja sestara, objašnjava nam viša sestra Žaja. No, sestre u JIL-ovima po Hrvatskoj su vise opterećene i ugroženo im je zdravlje.

Javnost u Australiji, a tako i Hrvatskoj, zna da omjer medicinska sestra – pacijent je omjer koji spašava život. Kada je taj odnos manji i stopa smrtnosti je veća. Nije isto biti pacijent medicinske sestre koja ima samo jednog pacijenta ili još nekoliko pacijenata na skrbi i koja ne može pravovremeno zadovoljiti njihove potrebe. Nema li na odjelu dovoljnog broja sestara, poslodavac prvo pita tko želi raditi prekovremene sate. Ako to nije moguće, bolnica angažira medicinske sestre iz agencija, a ako ni to nije moguće, pacijent se ne prima i šalje se u drugu ustanovu – naglašava viša sestra Žaja.

Atraktivan životni stil anesteziologa

Vratili smo se na anesteziologiju koja je, kaže dr. Žaja, u Australiji iznimno cijenjena specijalizacija, što se vidi po interesu mlađih liječnika i konkurenciji za dobivanje specijalizacije koja je jako velika. Kad ih pitate što ih privlači u anesteziji, onda kažu da je to jako zanimljiv dio medicine u kojem je potrebno široko medicinsko znanje, ovladavanje znanjima i vještinama koja su potrebna u održavanju životnih funkcija ili u liječenju postoperacijske boli.

– Istodobno postoji percepcija da je životni stil anesteziologa atraktivniji, nego stil drugih specijalista i da imaju više slobodnog vremena, no ne znam bih li se složio s time. U australskom sustavu nemate dojam da pružate uslugu operaterima već pacijentima, uostalom kao i svi ostali sudionici. Što se tiče plaće, ona je dobra, ali ovisi o brojnim čimbenicima. U svakom slućaju plaće liječnika u Australiji su atraktivne i takve da omogućuju kvalitetan život liječnika i njihovih obitelji gdje se liječnici mogu posvetiti profesiji. U pravilu svi, vođenje financija, povjeravaju financijskim savjetnicima – priča nam o životu liječnika dr. Žaja.

Ipak, osnovna razlika je ta što se on ne bavi intenzivnim liječenjem nego isključivo anesteziologijom. Riječ je o dvije odvojene specijalizacije i različita posla. Što se tiče posla anesteziologa, on je sličan kao i u Hrvatskoj i obuhvaća preoperacijsku pripremu u ambulanti i rad u operacijskoj sali te postoperacijsku skrb. Usto se još bavi i liječenjem akutne i postoperacijske boli.

– Australija je definitivno zadovoljila moja profesionalna očekivanja, ali pobudila nove interese. Ukratko, ovdje se ne možete baviti medicinom polovično. Sustav je tako postavljen da vas kompletno angažira i od vas se očekuje razvoj. Impresioniran sam brzinom promjena koje se ovdje događaju. Ono što je posebno zanimljivo je ogromna cirkulacija osoblja. Specijalizanti, kojih je obično desetak, mijenjaju se svake godine u veljači kad dolazi potpuno nova garnitura. Tim specijalista je izrazito internacionalan, uz dva ili tri Australca imamo Indijce, Kineze, Kanađane. Imamo i Nijemce, Belgijance, Brazilce, Malezijce… Dobro se slažemo, organiziramo druženja i sportske susrete kao što su kuglanje i odbojka – otkrio je dr. Žaja.

Mackay Base Hospital (3) - Copy
Bolnica u Mackayu

Nisi drvo, pomakni se

Što se tiče preporuke o pronalaženju sreće na Zapadu, to je definitivno osobna odluka koja ovisi o osobnim preferencijama i sustavu vrijednosti u životu. U načelu oboje napominju da ima pluseva i minusa.

– U profesionalnom smislu, sigurno bismo preporučili, ne potražiti sreću, već otići vani pa makar i na kratko. Doživjeti, vidjeti, naučiti, upoznati drugačije sustave razmišljanja, vrijednosti i kulture, proširiti vidike, razbiti predrasude, razvijati se… Privatno, ovisno o motivima i osobnim preferencijama. Nije uvijek ‘vani’ bolje jer to bolje se gleda i kroz slobodno vrijeme kojeg je puno manje zbog velikog angažmana vezanog za posao, druženja s prijateljima, obitelji, nepostojanje socijalne podrske (bake, mame, tete…). Prednosti života su u činjenici da je sustav uređen, da ima infrastrukturu koja omogućava cirkulaciju ljudi. Tako da ako na jednom mjestu ili sredini ‘ne štima’, odmah se sele na drugo mjesto. Po onoj nisi drvo, pomakni se – zaključili su supružnici Žaja.

Ipad images 1040

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.