Traje do 2. veljače

FOTO Otvorena izložba Visovac, duhovnost i kultura na Biloj stini

Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno je, prvi put u skoro šest stoljeća postojanja, na izložbi Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini, koja je otvorena u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt, a svi zainteresirani mogu je posjetiti do 2. veljače.

Za potrebe te velike izložbe većina od petstotinjak predmeta iz franjevačke samostanske riznice, biblioteke i arhive nakon mnogih stoljeća prvi put napušta Visovac da bi kao jedna od najljepših i najspokojnijih hrvatskih veduta zaživjela pod krovom Muzeja za umjetnost i obrt kao središnje nacionalne baštinske institucije.

Rezultat tog opsežnog rada je i istoimena monografija koja prati izložbu, u kojoj je značenje Visovca predstavljeno kroz djelo istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi zbirki i njihovoj valorizaciji. Upravo će u toj monografiji biti predstavljeni rezultati istraživanja i valorizacija cjeline, sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe.

Rezultati trogodišnjeg rada na istraživanju, valorizaciji i stručno-znanstvenoj obradi korpusa kulturne i umjetničke baštine franjevačkog samostana na Visovcu predstavljeni su 29. listopada u Zagrebu. Na tom složenom interdisciplinarnom, izložbenom i nakladničkom projektu, koji je vodila muzejska savjetnica  Anđelka Galić, autorica izložbe i urednica monografije, radio je tim vrsnih stručnjaka – kustosa, konzervatora i restauratora iz Muzeja za umjetnost i obrt, restauratora i konzervatora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, iz područnih odjela u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao i brojni restauratori, preparatori, konzervatori, fotografi, povjesničari umjetnosti, teolozi, znanstvenici s filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, filolozi, arhitekti, muzikolozi s Odjela za povijest hrvatske glazbe u HAZU i s Umjetničke akademije u Splitu.

Javna ustanova ‘Nacionalni park Krka’ snažno je podržala cijeli projekt, i kao glavni sponzor, ali i kao subjekt koji s otokom Visovcem vežu dugogodišnje prijateljstvo i suradnja u okviru Nacionalnog parka. Kroz stoljeća burne povijesti visovački franjevci pružali su utjehu i pomoć okolnom stanovništvu, pogođenom brojnim nasrtajima osvajača, glađu, bolestima i siromaštvom. Danas Visovac posjećuju ljudi iz cijeloga svijeta, hodočasnici i oni koji trebaju mir i ljepotu. Za polusatnog boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati samostansku arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu, s mnogim starim knjigama i inkunabulama.

Među vrijednim umjetninama ističu se slike Bogorodica s Djetetom na prijestolju, rad Jurja Ćulinovića iz 15. stoljeća Gospa Visovačka, rad nepoznatog autora iz 1576. godine, Posljednja večera iz 17. stoljeća, i Krunjenje Bogorodice, rad mletačkog slikara G. B. Pitterija iz 18. stoljeća. Na Visovcu se čuvaju ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672. godine, kojim je franjevcima obećana sigurnost i zajamčen povrat imanja, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka u borbama s Turcima. Visovačka knjižnica sadrži sedam inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine, od kojih se ističe primjerak Ezopovih basni iz 1487. godine.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.