FOTO Šibenskim srednjoškolcima knjiga draža od cajki

Šibenski srednjoškolci imaju najmanje konzervativne stavove i po načinu razmišljanja su daleko bliži Rijeci koja nosi epitet liberalnog grada, nego ostalim dalmatinskim gradovima.

Rezultati su to istraživanja o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u gradovima na jadranskoj obali u sklopu kojega je anketirano 2650 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika, Rijeke i Pule.

Šibenik je grad koji odskače od ostatka Dalmacije i u njemu je vidljiv pomak prema liberalnim stavovima kod mladih, zaključak je istraživanja koje je provelo troje mladih znanstvenika s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru – dr. sc. Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i doc. dr. sc. Željka Tonković.

knji1

– Istraživanje je u najvećoj mjeri financirano iz našeg džepa i možemo ga nazvati svojevrsnim ‘gerilskim istraživanjem’ gdje  bi ujutro sjeli u automobil i krenuli po gradovima. Cilj istraživanja je bio vidjeti kulturne potrebe tih gradova i istraživanje je obavljeno na uzorku od 2650 učenika, odnosno konkretno u Šibeniku na 291 učeniku, kazali su znanstvenici na danas održanom predavanju u šibenskoj knjižnici gdje su okupljenima izložili rezultate opsežnog istraživanja koje su provodili od studenog 2015. do ožujka 2016. godine.

knji4

Sveobuhvatno istraživanje je pokazalo da su mladi u dalmatinskih gradovima nezainteresirani za kulturne sadržaje i pokazuju veći stupanj netolerancije prema manjinama, od svojih vršnjaka u Istri i na Kvarneru, opće poznatih liberalnih sredina. Ipak, Šibenik ovdje iskače kao izuzetak i pokazuje, kao što smo već spomenuli, veći stupanje liberalnosti i samim time dobiva etiketu naotvorenijeg dalmatinskog grada.

U pogledu kulture rezultati su uistinu porazavajući pa tako u Splitu 46 posto srednjoškolaca nije niti jednom bilo u knjižnici, dok Šibenik i u ovom slučaju predstavlja pozitivnu iznimku sa ‘čak’ 22 posto onih koji čitaju.

– Knjižnica predstavlja kulturno srce Šibenika i dosta je ‘jaka’ u odnosu na druge gradove obuhvaćene istraživanjem. Kada uzmemo za primjer Zadar u kojemu je kazališna scena uistinu jaka, rezultati su poražavajući jer zadarski srednjoškolci rijetko posjećuju kazališta, kazali su na predstavljanju.

knji3

Budući da su mladi relativno nezainteresirani ta kulturu, nadomjestak pronalaze u kinu koje je visoko na prvom mjestu, zatim sportskim događajima, koncertima domaće zabavne glazbe i koncertima popularne elektroničke glazbe. Jazz, klasična glazba i opera mladima nisu zanimljivi i, iako Šibenik ne obiluje takvim manifestacijama, određeni broj ispitanika smatra da bi ih trebalo biti i manje.

Na koncerte turbi folk i narodnjačke glazbe najviše idu srednjoškolci iz Splita, dok šibenski srednjoškolci taj vid zabave biraju u znatno manjoj mjeri i tek njih 6,6 posto se izjasnilo da ide na takve koncerte.

knji

Istraživanje je obuhvatilo i razlike između trogodišnjih i četverogodišnjih srednjih škola, te gimnazija i pokazalo da učenici gimnazija češće posjećuju sadržaje ‘visoke kulture’ kao što su muzeji i kazalište, ali i da znatno češće biraju turbofolk od učenika trogodišnjih škola.

U pogledu vjere, šibenski srednjoškolci su znatno manje religiozni od prosjeka inače vjerski orijentirane sredine, a oni koji su vjernici, među liberalnijima su. Mladi u Šibeniku su u stavu prema homoseksualcima najtolerantniji, dok susjedni Zadar pokazuje najmanje tolerancije.

Veliki postotak mladih iskazuje želju da trajni napusti Šibenik, a kao glavni razlozi nameće se nemogućnost zaposlenja i nastavka školovanja, a to je, kako su istaknuli, problem gradova srednje veličine.

Predavanje ju prisustvovao i Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika, koji je pohvalio istraživanje i zaključio da takvih istraživanja nedostaje u Šibeniku. Tema je ovo o kojoj bi se moglo pričati danima, ali ipak nam je sumirao tri zaključka koja je izvukao u ovom dvosatnim predavanju.

knji2

– Trebamo nastaviti razvijati visoko školstvo u Šibeniku, gradska uprava treba nastaviti prepoznavati kreativne pojedine iz civilnog sektora koji mogu biti nositelji kulturnog razvoja i pružiti im podršku. Isto tako, potrebno je obratiti veću pozornost na učenike strukovnih škola i pokazati im kulturne potencijale grada, zaključio je Mileta.

U pogledu glazbenog ukusa svojih potomaka smatra da jabuka ne pada daleko od stabla, ali on kao ‘glazbeni svejed’ smatra da svaka glazba ima svoje mjesto i vrijeme i da ne postoji one krive. Pa bio to rock, blues ili turbo folk…

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.