Šibenski srednjoškolci imaju najmanje konzervativne stavove i po načinu razmišljanja su daleko bliži Rijeci koja nosi epitet liberalnog grada, nego ostalim dalmatinskim gradovima.
Rezultati su to istraživanja o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u gradovima na jadranskoj obali u sklopu kojega je anketirano 2650 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika, Rijeke i Pule.
Šibenik je grad koji odskače od ostatka Dalmacije i u njemu je vidljiv pomak prema liberalnim stavovima kod mladih, zaključak je istraživanja koje je provelo troje mladih znanstvenika s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru – dr. sc. Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i doc. dr. sc. Željka Tonković.
– Istraživanje je u najvećoj mjeri financirano iz našeg džepa i možemo ga nazvati svojevrsnim ‘gerilskim istraživanjem’ gdje bi ujutro sjeli u automobil i krenuli po gradovima. Cilj istraživanja je bio vidjeti kulturne potrebe tih gradova i istraživanje je obavljeno na uzorku od 2650 učenika, odnosno konkretno u Šibeniku na 291 učeniku, kazali su znanstvenici na danas održanom predavanju u šibenskoj knjižnici gdje su okupljenima izložili rezultate opsežnog istraživanja koje su provodili od studenog 2015. do ožujka 2016. godine.
Sveobuhvatno istraživanje je pokazalo da su mladi u dalmatinskih gradovima nezainteresirani za kulturne sadržaje i pokazuju veći stupanj netolerancije prema manjinama, od svojih vršnjaka u Istri i na Kvarneru, opće poznatih liberalnih sredina. Ipak, Šibenik ovdje iskače kao izuzetak i pokazuje, kao što smo već spomenuli, veći stupanje liberalnosti i samim time dobiva etiketu naotvorenijeg dalmatinskog grada.
U pogledu kulture rezultati su uistinu porazavajući pa tako u Splitu 46 posto srednjoškolaca nije niti jednom bilo u knjižnici, dok Šibenik i u ovom slučaju predstavlja pozitivnu iznimku sa ‘čak’ 22 posto onih koji čitaju.
– Knjižnica predstavlja kulturno srce Šibenika i dosta je ‘jaka’ u odnosu na druge gradove obuhvaćene istraživanjem. Kada uzmemo za primjer Zadar u kojemu je kazališna scena uistinu jaka, rezultati su poražavajući jer zadarski srednjoškolci rijetko posjećuju kazališta, kazali su na predstavljanju.
Budući da su mladi relativno nezainteresirani ta kulturu, nadomjestak pronalaze u kinu koje je visoko na prvom mjestu, zatim sportskim događajima, koncertima domaće zabavne glazbe i koncertima popularne elektroničke glazbe. Jazz, klasična glazba i opera mladima nisu zanimljivi i, iako Šibenik ne obiluje takvim manifestacijama, određeni broj ispitanika smatra da bi ih trebalo biti i manje.
Na koncerte turbi folk i narodnjačke glazbe najviše idu srednjoškolci iz Splita, dok šibenski srednjoškolci taj vid zabave biraju u znatno manjoj mjeri i tek njih 6,6 posto se izjasnilo da ide na takve koncerte.
Istraživanje je obuhvatilo i razlike između trogodišnjih i četverogodišnjih srednjih škola, te gimnazija i pokazalo da učenici gimnazija češće posjećuju sadržaje ‘visoke kulture’ kao što su muzeji i kazalište, ali i da znatno češće biraju turbofolk od učenika trogodišnjih škola.
U pogledu vjere, šibenski srednjoškolci su znatno manje religiozni od prosjeka inače vjerski orijentirane sredine, a oni koji su vjernici, među liberalnijima su. Mladi u Šibeniku su u stavu prema homoseksualcima najtolerantniji, dok susjedni Zadar pokazuje najmanje tolerancije.
Veliki postotak mladih iskazuje želju da trajni napusti Šibenik, a kao glavni razlozi nameće se nemogućnost zaposlenja i nastavka školovanja, a to je, kako su istaknuli, problem gradova srednje veličine.
Predavanje ju prisustvovao i Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika, koji je pohvalio istraživanje i zaključio da takvih istraživanja nedostaje u Šibeniku. Tema je ovo o kojoj bi se moglo pričati danima, ali ipak nam je sumirao tri zaključka koja je izvukao u ovom dvosatnim predavanju.
– Trebamo nastaviti razvijati visoko školstvo u Šibeniku, gradska uprava treba nastaviti prepoznavati kreativne pojedine iz civilnog sektora koji mogu biti nositelji kulturnog razvoja i pružiti im podršku. Isto tako, potrebno je obratiti veću pozornost na učenike strukovnih škola i pokazati im kulturne potencijale grada, zaključio je Mileta.
U pogledu glazbenog ukusa svojih potomaka smatra da jabuka ne pada daleko od stabla, ali on kao ‘glazbeni svejed’ smatra da svaka glazba ima svoje mjesto i vrijeme i da ne postoji one krive. Pa bio to rock, blues ili turbo folk…
