Jedno od pitanja koje ‘muči’ šibensku javnost ovih dana je početak gradnje tvrđave sv. Ivana. Naime, još u srpnju 2016. godine objavljeno je da će njezinu obnovu sufinancirati Europa s čak 41 milijun kuna i da radovi moraju biti gotovi u rujnu 2019. godine. Međutim, rok ističe za godinu i pol dana, a natječaj za izvođenje radova trebao je već biti objavljen. Nekoliko ljudi upoznatih sa situacijom govori nam kako se to nije dogodilo zbog, najblaže rečeno, šuma u komunikaciji između šibenskog Odjela za gospodarstvo i projektanata iz ureda Vulin i Ileković.
Taj šum u komunikaciji oni ipak prozivaju samovoljom čelnih ljudi Odjela na čijem je čelu godinama bio ‘odbjegli pročelnik’ Matija Bumbak oko čijeg odlaska, ali i izjava se diglo mnogo bure proteklih dana. Tu tezu nam je u u pismenoj komunikaciji potvrdio i sam projektant tvrđave Boris Ileković.
– Gospodarski odjel Grada Šibenika je samoincijativno, bez suglasnosti i znanja arhitekata, promijenio programski sadržaj projekta za uređenje tvrđave Sv. Ivan u svrhu dobivanja sredstava EU. Te izmjene programa i sadržaja nisu u skladu s građevnom dozvolom izdanom 2015. godine – istaknuo je Ileković.
Novom izmjenom projekta u manjoj mjeri se, piše, smanjio zeleni labirint u kliještima i traženo je te naposljetku nađeno kompromisno rješenje koje je moralo zadovoljiti zahtjeve Gospodarskog odjela grada Šibenika, kao i Konzervatorskog odjela u Šibeniku i javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik. Izmijenjeno rješenje je kao kompromisno, uspješno napravljeno u zajedničkoj suradnji svih uključenih u projekt, a posebice Ileković ističe izvrsnu suradnju s Konzervatorskim odjelom u Šibeniku na čelu s Angelom Bujas.
Pročelnik koji je obećavao…
Projekt tvrđave sv. Ivana evidentno kasni, ali, kako arhitekt ističe, ne njegovom krivicom, što smo ga i direktno upitali.
– Do kašnjenja projekta došlo je zbog nepravodobnog obaviještavanja i nedostatka komunikacije s Gospodarskim odjelom Grada Šibenika koji je samoincijativno bez suglasnosti i znanja arhitekata promijenio programski sadržaj projekta za uređenje tvrđave sv. Ivan – napominje arhitekt.
Kontaktirali smo i Bumbaka, pročelnika na odlasku, koji je zbog svoje popularnosti, vezanih za EU projekte, u jednom dijelu HDZ-a kotirao i kao njihov mogući kandidat za gradonačelnika. Cilj je navodno bio pumpati njegovu popularnost, i to na račun EU projekata. A oni koji su to planirali očito su se preračunali, jer je sad očigledno da je dio skoro nacionalno popularnog odjela na čelu s Bumbakom stvarao platformu za odlazak u privatne vode i to upravo za poslove koje su naučili u gradskoj upravi. Istina, potpuno legitimno.
No, Bumbak nam se nije javljao na telefon.
I Burić je tražio odgovore
Kako doznajemo u gradskoj upravi, i gradonačelnik Željko Burić se mjesecima na zajedničkim kolegijima pitao što je s tvrđavom sv. Ivana, ali nije dobivao precizne odgovore. Naposljetku se sa svojim prvim suradnikom Paškom Rakićem sastao s arhitektom i dobio odgovore koje je tražio.
– Dogradonačelnik Rakić i ja našli smo se u Zagrebu s projektantom i razgovarali o usklađivanju projekta s aplikacijom koju financira Europska unija. Ta priča je sada konačno dovedena do kraja. Očekujemo suglasnost svih onih nadležnih za dobivanje građevinske dozvole. Pitanje je dana kada će službeno biti proveden natječaj za izvođača – zadovoljno nam je kazao Burić.
Najveći EU projekt u Šibeniku
Podsjetimo, Šibenski portal još je prije mjesec dana pisao o sv. Ivanu. Tada smo objavili da bi do kraja mjeseca konačno mogao biti gotov troškovnik za tvrđavu, što znači da bi uskoro mogla početi i gradnja.
– Sukladno arheološkim nalazima, imali smo ugovorene izmjene projekta s projektantom. Upravo s njime i peglamo troškovnik da bismo mogli objaviti javnu nabavu za izvođača radova. Arheološki radovi, koje smo dosada imali, bili su predviđeni u dinamici radova, ali trebalo je odraditi još dosta sitnih stvari da bismo došli do troškovnika – govorio nam je Bumbak.
Cijeli projekt trebao bi biti gotov do jeseni 2019. godine, a obnova tvrđave vrijedna je oko 50 milijuna kuna. Europa će ga sufinancirati s 42 milijuna kuna, dok će ostatak novca sufinancirati Grad Šibenik. Riječ je, inače, o najvećem iznosu EU novca koji je stigao u Šibenik.
