Kako Hrvatska spada u grupu zemalja s BDP-om ispod prosjeka EU-a i visokom razinom javnog duga trebao bi joj pripasti razmjerno veći udjel pomoći, a u otplati duga sudjelovala bi s manjim iznosom.
Dokumentom je predviđeno da Hrvatskoj pripadne 15 milijardi eura odnosno dva posto BDP-a te da sudjeluje u otplati duga sa 2,9 miljardi eura. To znači da bi u konačnici primila neto iznos pomoći od 12,1 milijardu eura. U postotku BDP-a (22,4 posto) to je najveći iznos namijenjen nekoj od članica Europske unije.
Nominalno najveća pomoć predviđena je za Španjolsku i Italiju, kojima bi trebalo pripasti oko 40 posto sredstava fonda ili 302,3 milijarde eura.