Hrvatskoj još uvijek izmiče dobar komad izdašnog europskog kolača od cikloturizma i upravo s ciljem aktivnijeg sudjelovanja u toj grani turizma danas je u prostoru Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora održana radionica u okviru EU projekta ‘MedCycleTour’ kojim će se razvijati EuroVelo 8 – Mediteransku biciklističku rutu u Hrvatskoj. Naime, prihod od cikloturizma u Europskoj uniji je oko 44 milijarde eura i veći je nego, primjerice, od kruzera.
Mediteranska ruta, koja prolazi kroz 11 država, smatra se budućom cikloturističkom magistralom Mediterana i država od Cadiza u Španjolskoj preko Francuske i Italije, Hrvatske sve do Grčke i Cipra. Na razini Europe jedna je od ruta s najvećim turističkim potencijalom. Za projekt u Hrvatskoj osigurano je 300 tisuća eura, a još nekoliko aplikacija izrađeno je u okviru ovog projekta i očekuje se dobivanje još sredstava iz Europe.
– Hrvatska se ovim projektom želi uključiti u mrežu biciklističkih ruta Europe koja se razvija već desetak godina i želimo razviti jednu od tih dužobalnih i transnacionalnih biciklističkih ruta. Mi smo jedna od najatraktivnijih dionica te magistrale kojom bi razbili i visoku sezonalnost našeg turizma. Ukupna duljina te dužmediteranske rute je 5.888 kilometara i biciklistima će biti izazov, bilo u cjelini ili po etapama. Mi u Hrvatskoj pokrivamo jednu šestinu te rute s obalom duljine 1.100 kilometara kroz sedam priobalnih županija, kazala je Lidija Miščin, stručna suradnica na projektu ‘MedCycleTour’ za Hrvatsku turističku zajednicu.
Projekt će trajati do 2020. godine do kada je potrebno pripremiti cijelu rutu kroz Hrvatsku, a do 2030. godine bi se radilo na opremanju trase potrebnom infrastrukturo.
– Kako naše županije nemaju još razvijenu biciklističku infrastrukturu, poput biciklističkih traka na kolniku i na pločniku pred nama je veliki izazov. Ne moramo se sramiti što to još nemamo jer je kod nas pravilnik donesen u ožujku 2016. godine tako da je sad pravo vrijeme da počnemo snažnije i koordiniranije razvijati biciklističku infrastrukturu diljem Hrvatske. Za projekte mobilnosti lokalnog stanovništva možemo povući najviše novca iz europskih fondova, naglasila je Miščin.
Glavni zadatak za sada je optimirati trasu Mediteranske rute kroz Hrvatsku i izraditi akcijski plan kojim će se do 2030. razvijati rutu, unapređivati ponudu uz nju smještajem i svim pratećim sadržajima i turističkom ponudom.
– Sve županije sada uglavnom imaju lokalne biciklističke rute, ali je sad jako važno umrežavanje županija, da shvate koliko je bitno povezati se. Tako će nam se gosti, cikloturisti lakše i kvalitetnije kretati i prelijevati iz županije u županiju, a time i prepoznavati Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju. Uz sve to potrebna je i bolja promocija cikloturizma u Hrvatskoj, zaključila je Miščin.
U okviru projekta MedcycleTour hrvatski partneri u projektu su Hrvatska turistička zajednica i CEDRA HR, koji u projekt kroz brojne aktivosti kao što su radionice, izrada Strategije razvoja Mediteranske rute i označavanje rute uključuju dionike iz sedam primorskih županija uključujući županije, gradove, turističke zajednice, Hrvatske ceste, poduzetnike u cikloturizmu te sve druge u aktivnom i održivom turizmu. Današnja pripremna radionica okupila je predstavnike svih turističkih zajednica u županiji i druge koji su uključeni u cikloturizam, a među njima bila je i Matea Lozančić, direktorica TZ Knin.
– Knin se uključio u razvoj cikloturizma jer smatramo da je to idealno za razvoj turizma u pred i postsezoni. Ucrtali smo i označili ciklostaze, izradili brošuru, a u izradi je i mapa staza. Već su nas prepoznali gosti kojima je cilj aktivan odmor na biciklu, a definitivno im je privlačan i najviši vrh Hrvatske kao atraktivn cilj za bicikliste. Knin se mora uključiti u tu mediteransku rutu, kazala je Lozančić.
