Inspektori Ministarstva pomorstva nisu formalno izrekli zabranu isplovljenja brodu Šibenik za traganje i spašavanje šibenske Lučke kapetanije, nego je u zapisniku navedeno da su utvrđeni određeni nedostatci koje treba otkloniti prije isplovljenja broda, pojasnio nam je aktualnu situaciju šibenski lučki kapetan Robert Baljkas.
– Kako neke od tih stavki ne možemo otkloniti prije dolaska u remont, dobili smo odobrenje Ministarstva da isplovimo za to jedno putovanje do najbližeg remonta. Kako nam svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu ističe 10. listopada ipak će nam Registar trebati odobriti isplovljenje do remonta, najvjerojatnije u Pulu, kaže Baljkas.
Inspektori su utvrdili 12 nedostataka na brodu Šibenik, a sedam ih je potrebno ukloniti prije isplovljenja, a za otklanjanje preostalih pet Lučka kapetanija Šibenik dobila je rok od dva tjedna.
– Mi imamo sada jednu brodicu koja je sposobna za plovidbu u Marini Kremik u Primoštenu i njezina posada je u pripravnosti, a druga brodica koja bi smjela u ovom trenutku zaploviti ima havariju. I to bi bilo to, jedna brodica ima problem sa strujom pa je neispravna i preostale dvije su otvoreni gliseri koji su na suhome, pojašnjava Baljkas trenutno stanje šibenske flote.
Flota samo Lučke kapetanije Šibenik, slaže se Baljkas, nije dostatna za područje i situacije koje pokriva.
– Na moru, osim Lučke kapetanije i njenih plovila, imamo još plovila Postaje pomorske policije, Carine, ribarske inspekcije i obalne straže, tako da nije točna informacija kako su sada stradalnici u moru prepušteni sami sebi. Država bi vrlo brzo, u slučaju potrebe, angažirala i druge snage. Svima onima kojima bude trebala pomoć, bit će im pružena, tvrdi Baljkas.
Za aktualnu floti Lučkih kapetanija Baljkas je mišljenja kako im treba modernizacija, jer je primjerice brod Lavsa stariji od 30 godina i ide u rashod. Kao problem ističe i činjenicu kako je flota raznovrsna kao i pogonski strojevi.
– Trebalo bi napraviti obnovu flote, ali na način da znamo što želimo dobiti. Dakle, tipska plovila koja je lako održavati, koja imaju slične ili identične pogone, odnosno da nisu različitih proizvođača. Sve u cilju da se smanje troškovi održavanja. Pitanje je samo treba li nam toliki broj plovila, ali obnova definitivno treba, kaže Baljkas.
Po Baljkasovim riječima na pomoć i danas i ubuduće može računati svaki nautičar koji se nađe u nevolji.
– Pitanje je samo hoćemo li mi uspjeti pružiti pomoć u nekom roku od sat vremena. Ne uspijemo li mi, netko će isploviti, a pitanje je samo brzine. Moja je želja da pomoć bude pružena od strane naših djelatnika što nije uvijek moguće pa zato i imamo takvu organizaciju u kojoj se različite službe oslanjaju jedna na drugu. Tu su i službe spašavanja imovine na moru koje su u mnogim slučajevima, kada mi nismo mogli, spašavale i osobe.
Baljkas ne može procijeniti hoće li aktualni nalazi inspektora pokrenuti aktivnosti na obnovi flote lučkih kapetanija, ali misli da će potaknuti dosljedniju primjenu sustava upravljanja kvalitetom koji se ponekad zaobiđe s ciljem da se nešto što brže napravi.
– Rezultat ovog nadzora bi trebao biti da sustav upravljanja kvalitetom funkcionira te da brodovi budu što manje na vezu i da što više plove, zaključuje šibenski lučki kapetan Robert Baljkas.
