Ukupno 14 kaznenih djela iz područja cyber kriminala zabilježila je Policijska uprava šibensko-kninska u ovoj godini, što je čak četiri puta manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine, kada su prijavljena i procesuirana 63 kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.
Podaci Policijske uprave šibensko-kninske pokazuju da je do danas na našem području zabilježeno 14 kaznenih djela iz područja cyber kriminala i sva su se odnosila na računalne prijevare. Devet od njih je riješeno, a za pet kaznenih djela počinitelj još uvijek nije poznat.
S druge strane, brojke su u prošloj godini veće. Naime, na našem su području lani u istom periodu prijavljena 63 kaznena djela iz područja cyber kriminala, od kojih se 56 odnosi na računalne prijevare, od čega je 48 riješeno, a za osam njih još nije poznat počinitelj. Prijavljeno je i procesuirano sedam kaznenih djela neovlaštenog pristupa čiji su počinitelji otkriveni, doznajemo iz Policijske uprave šibensko-kninske.
Premda je trend internetskog kriminala u Šibensko-kninskoj županiji u padu, lani je u Hrvatskoj zabilježeno 1.200 slučajeva takve vrste kriminala, za razliku od 2008. godine kada je taj broj iznosio između 300 i 400 slučajeva, istaknuli su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske udruge banaka u sklopu predstavljanja Europlove kampanje o podizanju svijesti o malverima, odnosno zlonamjernim softverima na mobitelima.
– Internetski kriminal raste. Iako se, kada je riječ o mobitelima, lani to tek sporadično događalo u Hrvatskoj, u drugim zemljama EU bilo je više napada, stoga i građane pozivamo na oprez – prenosi Večernji list izjavu Kristine Posavec, voditeljice Odjela za visokotehnološki kriminalitet.
Ipak, veliki broj ljudi nažalost još uvijek nije dovoljno svjestan ovih opasnosti, odnosno smatra da njihovi mobilni uređaji možda nisu izloženi napadima, kao što su to računala. Većina i ne zna da postoje antivirusni programi koji su namijenjeni i za mobilne uređaje i velik dio ih i ne koristi.
– Želimo upozoriti građane da opasnosti postoje, a mogu ih itekako smanjiti ako su oprezni. Glavni savjet jest da mobilno bankarstvo ne koriste na wi-fi mrežama koje nisu sigurne, da skidaju isključivo aplikacije koje se nalaze u službenim online trgovinama i ne skidaju one sumnjiva porijekla. Također, da ne koriste mobitele kojima su izmijenjene postavke jer su oni ranjiviji te da u mobitelima ne drže lozinke za aplikacije – savjetovao je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a, naglasivši kako lani u Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hakiranja mobilnih bankarskih aplikacija.
Postoji li sumnja da je mobitel postao žrtva kriminalaca i zlonamjernog softvera, možete se obratiti najbližoj policijskoj postaji. Istina, u svakoj postaji nema djelatnika koji su obučeni za borbu protiv kibernetičkog kriminala, no svaka od 20 policijskih uprava u svom sastavu ima takve djelatnike koji mogu pomoći u slučajevima hakiranja, istaknula je K. Posavec.
