Povodom Dana županije

INTERVJU Pauk o aktualnim temama: ‘Uvijek sam svoj županijski put stavljao ispred Sabora, ali osluškujem želje stranke’



Foto: Josipa Živković/Šibenski portal

Dan Šibensko-kninske županije obilježava se svake godine 17. svibnja na dan kada je u Kninu konstituirana prva Županijska skupština. Tim povodom razgovarali smo sa županom Goranom Paukom o najvažnijim županijskim projektima, mjerama kojima bi Županija mogla pomoći pogođenima koronakrizom, regionalnom preustroju, ali i predstojećim parlamentarnim izborima.

Od značajnijih županijskih projekata finalizira se projekt ABC, u ključnoj je fazi i izgradnja i uređenje Posjetiteljskog centra tvrđave svetog Nikole. Što je još preostalo u tim projektima i u kojoj ste fazi s ostalim važnijim županijskim projektima?

Šibensko-kninska županija nastavila je sve bitne projekte u ovom vremenu, i to je ono najbitnije.

Projekt Adriatic Business Centre – ABC je uspješno priveden kraju. Rekonstrukcija i opremanje stare poslovne zgrade u kompleksu bivše tvornice TLM u Šibeniku, vrijedna 20 milijuna kuna i 100 posto financirana iz europskih sredstava, omogućila je poduzetnicima i poduzetničkim potpornim institucijama na području županije korištenje usluga visokokvalitetne poduzetničko-poslovne infrastrukture na 1.700 kvadrata koja će, između ostalog, imati suvremeni studio za dizajn, marketing i audio-vizualnu produkciju. ABC smo trebali svečano otvoriti na Dan županije, ali ostavit ćemo to za neka bolja vremena.

Jedan od najbitnijih projekata svakako je i navodnjavanje Donjeg polja, projekt koji samo što nije počeo i s kojim ćemo pokriti 300 hektara novih površina navodnjavanjem. Kroz taj projekt Šibensko-kninska županija potiče poljoprivrednu proizvodnju, osigurava dovod vode skroz do parcela i projekt je konačno pred realizacijom nakon desetak godina.

Tu je i projekt Regionalni centar ARS Mehanika ‘težak’ šezdesetak milijuna kuna s kojim će Industrijsko-obrtnička škola u prostoru šibenskog ‘Importanea’ dobiti najsuvremeniju opremu za rad, dijagnostiku, odjele na kojima će učenici na najnaprednijoj tehnologiji učiti zavarivanje, auto-optiku, vulkanizerstvo i tako dalje. Projekt je pripremljen i nadamo se pozitivnom ishodu za sufinanciranje. Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u toj priči, posebice Gradu Šibeniku i Hrvatskim željeznicama.

Također, pri završetku su radovi na izgradnji aneksa zgrade Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije vrijedni dvadesetak milijuna kuna. Velika stvar napravljena je i u Općoj bolnici Šibenik gdje smo dobili novu zgradu dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije vrijednu 46 milijuna kuna.

I tvrđava svetog Nikole nastavlja svoju priču. Sa 2,6 milijuna kuna vrijednom projektnom dokumentacijom dovršen je projekt turističke valorizacije tvrđave. Taj projekt omogućio nam je da vidimo značaj tvrđave u budućnosti, i sada čekamo novu financijsku omotnicu s obzirom da europski proračun još nije usvojen, ali nadamo se da će sredstava za regionalni razvoj biti kao i dosad. U kanalu svetog Ante u uvali Minerska trenutno pretvaramo bivšu vojarnu u Posjetiteljski centar, takozvani dnevni boravak za tvrđavu, vrijedan 26 milijuna kuna, za što je nedavno potpisan ugovor.

Općine i gradovi, a tako i država, donijeli su niz mjera kojima pomažu građanima, obrtnicima i gospodarstvu, čiji su prihodi ugroženi mjerama suzbijanja koronavirusa. Izjavili ste u jednom od intervjua kako će Šibensko-kninska županija osnovati fond iz kojeg će pomoći pogođenima pandemijom te kako postoji mogućnost odgode ili čak umanjenja koncesijskih naknada. Što je od toga napravljeno?

Šibensko-kninska županija ne može napraviti ništa bez skupštinske odluke i na tu temu pripremamo rebalans kojim ćemo korigirati naše izvorne troškove i teško je predvidjeti kako će to završiti. Čak 80 posto naših prihoda stiže iz poreza na dohodak. U četvrtom mjesecu prihod je bio manji 20 posto, a u prvih 11 dana petog mjeseca 45 posto. S druge strane imamo topljenje mjera i podizanje gospodarskih aktivnosti i stvarno je teško predvidjeti što će se dogoditi. Zato radimo ‘prijelazni’ rebalans kako bi skresali naše rashode. Rebalansom ćemo oko milijun kuna namijenjenih božićnicama, uskrsnicama i regresima prenamijeniti za poduzetnike i poljoprivrednike, po 500 tisuća kuna svakima. Dakle nećemo smanjivati nego prenamijeniti za pomoć. Do kraja mjeseca trebao bi biti spreman rebalans i nakon toga ćemo sazvati Skupštinu.

Što se koncesija tiče, planiramo oprostiti fiksni dio koncesija temeljem ugovora s koncesionarima koji proistječu iz ove godine poslovanja. Međutim, koncesije su trodijelni prihod, države, regionalne i lokalne samouprave odnosno grada ili općine na čijem području se nalazi, stoga je potrebno dobiti suglasnost Ministarstva financija za takve zahvate. Zato ćemo tu priču ostaviti za deveti mjesec da vidimo što će država kazati na koncesije, ali meni je logično da ljudima oprostimo taj dio.  Općenito govoreći, županije su specifične u odnosu na gradove i općine jer nemaju direktnih dodira s nametima, ali dajemo koliko možemo. Za očekivati je da ćemo rebalansom proračuna morati rezati sredstva na teret djelatnosti koje nisu ‘core-business’, a očekujemo i korekciju plaća službenika, namještenika i dužnosnika. Ne vjerujem da će to biti manje od 10 posto i vidjet ćemo gdje će nas to odvesti, ali inače sam stava da je to zadnje što treba dirati. Zadnji put smo djelatnicima smanjivali plaće 2009. godine i otad plaće nisu korigirane.

Aktualna suša u drugi plan je bacila problem zagađenja kninskih laguna. Hoće li prije ‘kiša jesenjih’ početi konkretna sanacija te eko-bombe na rubu Nacionalnog parka Krka?

Konkretne promjene već su vidljive samim pogledom na lagune. To više nije ona boja koja je bila prije, više nema ispuštanja opasnih tvari u lagune i cijelo vrijeme se radi na projektu. Postojale su određene obveze koje je svatko u svojoj formi trebao izvršiti, ali i određena razmimoilaženja u spajanju DIV-a na gradski kolektor i to između DIV-a i Grada Knina. Radi se na tome kako i na koji način sanirati lagune, ali brza rješenja u ovom slučaju nisu moguća. Puno će se napraviti spajanjem DIV-a na kolektor i nadam se da će te nesuglasice ubrzo biti riješene. Šibensko-kninska županija kao koordinator se uključila u proces sanacije zajedno s Ministarstvom, Gradom Kninom i DIV-om i sufinancira projektnu dokumentaciju za sanaciju s iznosom od 120 tisuća kuna. Želja nam je da sve dođe u normalnu funkciju, a Državni inspektorat i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike stvaraju pritisak kako bi konačno to krenulo u pravom smjeru.

Preuzimanjem poslova državne uprave, izjavili ste kako je time ‘zabetonirana pozicija županija’ i kako se o njihovoj opstojnosti dugo vremena više neće raspravljati. Kao i prije svakih izbora pojavljuju se prijedlozi regionalnog preustroja države, a i sam ministar uprave Ivan Malenica neizravno je spomenuo potrebu racionalizacije lokalnih samouprava. Što bi to moglo značiti za status Šibensko-kninske županije, njezinih gradova i općina?

Ja sam iznio svoj osobni stav, a te teme se uvijek potežu i ponavljaju. Ono što je činjenica jest da su županije ojačale, i odustalo se od shema koje su počele još za vrijeme Milanovićeve vlade, jer nije bilo ‘mesa’ za njih. Glavno je pitanje što je to drugo i koji je to alternativni ustroj, koji će raditi brže i bolje od županija? Odgovora na ta pitanja nema, a ona bi trebala biti srž takve reforme. Nije poanta u broju jedinica, nego u efikasnosti i racionalnosti. Nemamo podatke o alternativnoj ponudi, s čime bi se trebala baviti buduća regija… Malo je odgovora, a Vlada je dala za pravo našem mišljenju da relativno dobro županije obavljaju poslove i sve rade kvalitetnije nego država, počevši od izdavanja lokacijskih dozvola pa sve do procjene vrijednosti nekretnina, i spremni smo raditi još više. Prenošenje poslova državne uprave županijama kvalitetno je obavljeno, dobili smo više posla i odgovornosti, i tu imamo pokazatelje koliko su županije bitne.

Što se tiče regionalnog ustroja, ne postoji ekonomski model koji će biti alternativa našem modelu. Stvaranje pet, šest regija značilo bi stvaranje pet odnosno šest centara moći. Kada pogledamo demografski i regionalni razvoj Hrvatske, opet bi dobili neravnomjernu raspodjelu i smatram da to nije rješenje. Nadam se da ćemo s ovom Vladom nastaviti dosadašnji posao i da će županije postati još efikasnije u raspolaganju državnom imovinom, razvoju školstva, gospodarstva te zdravstva i socijale.

Kada su općine u pitanju, nisam za njihovo ukidanje. Svaka općina obavlja određenu funkciju, pa i ona najmanja i ništa posebno niste napravili ako je ukinete, a one s druge strane rade puno posla za te sredine. Ministarstvo uprave radi na utvrđivanju minimalnih funkcija koje bi općine trebale zadovoljiti i stvara zakonski okvir koji bi omogućio povezivanje takvih općina kako bi one imale smisao. Mi se kao županija stavljamo na raspolaganje Ministarstvu i spremni smo pomagati općinama i biti im potpora kao i dosada pa i veća.

Na pragu smo parlamentarnih izbora. Nakon niza odrađenih mandata u županiji, je li vrijeme za novi korak u vašoj političkoj karijeri i prelazak u Sabor?

Uvijek sam svoj ‘županijski’ put i život stavljao ispred saborskog mandata, ali paralelno osluškujem želje politike i razmišljanja stranke. Obzirom na razne napise tko je gdje nositelj i tko će na liste, mislim da je prerano za govoriti o tome. Odluka o izborima još nije donesena, imamo samo pretpostavku da će se oni održati u srpnju. Dva puta sam bio na listi i nisam otišao u Sabor, treći put sam odbio biti na listi, tako da mislim da sam na tom tragu i dalje. Ova županijska administracija mi je prirasla srcu i nalazim sebe u ovome što radim, vidim rezultate i nastavio bih s tim i dalje, naravno, uz neizostavnu potporu mojih birača.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.