U povodu Dan grada Šibenika i blagdana sv. Mihovila intervjuirali smo gradonačelnika Željka Burića koji kojega smo pitali o glavnim šibenskim projektima poput Poljane, žičare budućnosti grada…
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća čitali ste s papira zanimljive podatke. Prema brojkama, u Šibeniku raste zaposlenost, pada nezaposlenost, dolazi sve veći broj turista…
Kao što sam rekao na svečanoj sjednici, sve je to sjajno. Prisustvujući sjednicama Gospodarske komore i slušajući podatke, postavilo se logično pitanje kakvi su konkretni rezultati svega toga što se zbiva u gradu u razdoblju od 2014. do 2018. godine? Imate podatke, a ja ih neću sada ponavljati. Mogao sam ih ja napamet izgovoriti, ali sam ih htio iščitati da svi vide kako je riječ o podacima koji imaju utemeljenje. Nisu oni rezultat analize gradske uprave, već su to službeni podaci HGK. Gospodarstvo raste, turizam raste,…
Brojke su, dakle, dobre. Imate nekoliko velikih projekata, a prvo ću vas pitati o Poljani. Prilično jednostavno pitanje; jeste li zadovoljni tempom radova?
Jednostavno je pitanje, ali jednostavan je i odgovor. Projekt ide zaista bez ijednog trenutka zastoja i komplikacija. Moram reći da su izvođači, iako te ljude ne poznam, zaista sjajni, izvođači koji ni u jednom trenutku nisu dolazili u gradsku upravu pitajući da im mi riješimo nekakav problem. Ali to pokazuje koliko su ozbiljno krenuli u taj projekt. Jer, kad imate projektnu dokumentaciju, kada ‘nahranite’ izvođača sa svom papirologijom, onda nije ni očekivano da se događaju problemi.
Kad smo već kod Poljane, najavljivali ste da će gornja etaža Poljane, kao i ‘Stari Pazar’ biti uređeni uz pomoć EU novca. Kako Grad stoji s time?
Naravno da smo išli u retrogradno potraživanje EU novca. Rekao bih da je procedura u tijeku. Nije Poljana rađena, ne samo centralni trg, već i garaža, da bi bila isplativa. Ona je rađena s tezom da bude logistička baza i infrastrukturna podrška funkcioniranju stare gradske jezgre. Tamo imamo, uz hotel na Peškariji, pet novih hotela. U najavi je gradnja još tri nova hotela u centru grada. Generalno gledajući, bilo bi dobro napustiti tezu brojenja gostiju jer ja bih radije da brojimo novac koji oni ostavljaju. Ako mi njima ne omogućimo normalno funkcioniranje, a automobil je sad postao ‘kralj’, onda imamo problem. Na kraju, u projektu koji smo dostavili Ministarstvu prometa, Poljana je u središtu rješavanja problema parkiranja stanovništva koje imaju boravište u staroj gradskoj jezgri.
A prsten garaža koji ste više puta spominjali?
Poljana će biti dio tog prstena, a mi nismo odustali od njega bez obzira tko je investitor. Mislim tu na garažu umjesto Vatrogasnog doma, garažu na mjestu prve policijske postaje, podzemnu garažu u sklopu privatnog projekta Draga koji se počinje realizirati. Kad povučete automobile s kolničkih traka, onda drugačije možete organizirati promet.
U svom govoru turizam ste naveli kao priču koja se razvija, koja svakim danom i ljetom ide naprijed. Je li to jedna od grana kojoj će vaša administracija u budućnosti posvetiti više pažnje?
Rekao bih da je to ispričana, sjajna priča, ali nije središte našeg zbivanja i aktivnosti jer je središte gospodarstvo. To je kamen temeljac gdje Šibenik bilježi sjajne rezultate. Ponovno je postao nacionalni centar aluminija i aluminijske proizvodnje. I u financijskim prihodima Grada gospodarstvo čini 37 posto, a turizam je oko 17 posto. To tako mora i ostati. Međutim, mi smo turizam iskoristili u onome, što neki nazivaju PR-om, reklamom, a neki prezentacijom. Činjenica je da smo kroz turizam, revitalizaciju tvrđava, dva nacionalna parka, dva UNESCO-va spomenika, ali i kroz priču upravljanja tvrđavama, napravili dobar posao. Tristotinjak raznih zbivanja u Šibeniku, što u zatvorenim, što u otvorenim prostorima, promijenilo je imidž grada.
Vaša oporba kaže da je to prazan balon koji će se rasprsnuti, odnosno PR iz kuhinje agencije Krešimira Macana. Je li to tako?
Moj odgovor na to je upravo svečana sjednica. Nisam spomenuo nijedan milijun kuna, niti desetke, stotine milijuna kuna investicija. Nisam spomenuo nijedan projekt. A odgovor na to je li sve ovo skupa balon ili PR dat će vrijeme. Ljudi sve vide. Kad Poljana bude otvorena, ljudi će je vidjeti, kad Kino Odeon bude otvoreno, ljudi će ga vidjeti, kada bude završena tvrđava sv. Ivana, ljudi će vidjeti. Završit ću s Medulićem od prije tri-četiri godine kada je Meduć bio derutan trg i primjer zapuštenosti. Te palače Divnić, Marenzi, Galbiani, restorani, prostori… Danas tamo u stalnom radnom odnosu radi stotinjak ljudi.
Opet se počela kotrljati priča o žičarama i eskalatoru. Neki tvrde da je to promašena ideja, drugi da je ona izvrsna. Hoće li se Šibenčani i turisti žičarom voziti na sv. Ivana i sv. Mihovila?
Nema tu dileme. To je izvrsna ideja koja će definirati grad 365 dana u godini. Ona je logična. Odmah ću reći da ne govorim u svoje ime, već u ime akademika Nikole Bašića jer to je njegova ideja, a mi smo je samo oživjeli. Krenuli smo korak dalje, a to je da je na natječaju nositelj idejnog rješenja u tri varijante žičare. Zašto smo sada krenuli? Iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što će za dvadesetak mjeseci ući u funkciju i treća tvrđava. Imat ćemo sve obnovljeno. Mi moramo dati novi element, a to ide ka lokacijskoj dozvoli. Mi ćemo točno definirati trasu, a onda idemo prema građevinskoj dozvoli. Ovdje čak ne stavljam u prvi plan financije jer smo mi za sve naše projekte našli financijski model. Neću reći 100 posto, ali 90 posto svih gradskih projekata u Šibeniku je iz EU novca. Pa evo primjer da smo velikim radom i trudom od Hrvatskih cesta dobili oko 200 milijuna kuna.
Često se mogu čuti kritike na račun vas i vaše administracije da ste loše organizirali radove u grade. Prvo Poljana, pa sad Meterize, Brodarica,… U grad je jednostavno teško ući i iz njega izaći.
Slažem se s time, ali to se jednostavno mora napraviti. To je zalog naše budućnosti svih nas koji živimo ovdje. Godine 2021. godine preko 98 posto administrativnog područja grada biti spojeno na kolektorski sustav. Samo za predodžbu, 1.400 objekata je u Ražinama spojeno na kanalizacijski sustav. Treba pitati te ljude što su oni s time dobili i svi će u istom trenutku zaboraviti sve muke i tegobe pristupanja, skakanja preko rupa, onoga trenutka kad su dobili kanalizaciju umjesto septičkih jama. Činjenica je da će kroz projekt aglomeracije biti riješen dio priče na glavnom kolektoru. Sam taj projekt je težak 80 milijuna kuna. Naravno, za to treba ogromno strpljenje, a ne smijemo zaboraviti i da smo na specifičnom području jer od 1. lipnja do 15. rujna ne smijemo raditi, dok, primjerice, u Zagrebu tada najviše rade i najbolje rade jer je grad prazan, a dobro je vrijeme.
Kako ste zadovoljni novim vlasnikom HNK Šibenik? Riječ je o indijskom investitoru Punkaju Gupti…
Ja sam prezadovoljan jer priča o privatizaciji HNK Šibenik počela je još 2012. godine. Nekoliko natječaja je bilo po istim kriterijima, a nisu se baš ljudi koji imaju novca bacali naglavce da bi kupili klub. Naš stav je da politici nije mjesto u sportu, pogotovo ne u nogometu. Uložili smo maksimalni trud i potpuno konsolidirali klub. U tom trenutku rekli – ovo je prilika. Na jednom od tih natječaja javio se poduzetnik kojeg nitko nije poznavao. Zadovoljio sve uvjete na natječaju. Naravno da opozicija uvije misli da je ispod svega podzemna igra, a oni su, umjesto da se posvete priči na kvalitetan način, pokušavali naći što je tu tajno. Moja ideja da se formira višestranačko povjerenstvo bila je upravo želja da svi budu dionici postupka konačnog rješavanja nogometnog kluba. Njegovo ime i boje će ostati iste, ali bit će jasan titular i vlasnik.
Jako puno govorite o budućnosti. Znači li to da ćete spojiti i treći mandat nakon što ste prvi u samostalnoj Hrvatskoj koji je dva put zaredom bio gradonačelnik Šibenika?
To znači samo jedno, da želim ostvariti sve ono što smo građanima obećali. U prvom mandatu smo napravili sve, a drugom mandatu još i više. U takozvanom trećem mandatu o kojem uopće ne razmišljam smo već osigurali financijska sredstva. Potpisan je, uvjetno rečeno, pristupni ugovor integrativnog ulaganja novog financijskog okvira 2021. – 2027. i osiguran daljnji razvoj grada. Tko će to nastaviti, o tome ćemo razmišljati u proljeće 2021. godine.
