Invazija na Jadran i šibensku rivijeru: U nedostatku domaćih kuhara i konobara, poslodavci će moći zapošljavati strance

Ove godine bi u ugostiteljskim objektima na Jadranu, dakle i na šibenskoj rivijeri, posao moglo pronaći čak 3.715 pomoćnih kuhara i konobara, čistača i sobarica iz inozemstva. Upravo toliko pomoćnih radnika će poslodavci moći uvesti budući da je Vlada odredila toliku kvotu dozvola za kalendarsku 2018. godinu.

Zanimljivo je da je proteklih godina bilo dozvoljeno zapošljavanje radnika u turizmu samo onih zanimanja i struka kojih nije bilo Hrvatskoj, no ove godine su otvorena vrata strancima za gotovo sve profesije u turizmu. Naravno, razlozi su jednostavni. Nedostaje hrvatske radne snage koja odlazi vani, a nedostaje i školovanog kadra. To nam govori direktor Turističke zajednice Grada Šibenika, Dino Karađole,

– Kako naši idu vani, tako ostali dolaze ovdje kod nas. Dio smo Europske unije i takva situacija polako postaje realnost. Svi ugostitelji, s kojima razgovaram, kažu da je velik problem naći kuhara i konobara… Naši Slavonci odlaze na bolje plaćene poslove, a nama kadrovi nedostaju. Mislim da sustavno treba raditi na obučavanju mladih ljudi koji će raditi u turizmu – kazao nam je Karađole.

Uvozimo radnike, a biro pun

Mnogi nisu sretni s takvom situacijom, a jedan od njih je i predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije Joso Smolić, inače ugostitelj i član Ceha ugostitelja na nacionalnoj razini.

– Uvijek sam bio zagovornik toga da ne uvozimo radnu snagu, međutim došli smo u probleme. Nemamo dovoljno našeg kadra, premda imamo velik broj ljudi na birou. Mi kao institucija radimo na prekvalifikacijama i nadamo se da ćemo barem malo promijeniti odnos radne snage na tržištu – mišljenja je Smolić.

Turizam i ugostiteljstvo općenito su, kaže, u ekspanziji i velika je potreba za radnim mjestima, no radnika jednostavno nema.

– Normalno bi i logičnije bilo da rade naši ljudi. Bilo bi manje iseljavanja i svi oni koji završe školu, imali bi posao. Stranoj radnoj snazi trebat će i vremena da se priviknu na naše radne uvjete. Nije to najsretnija opcija, ali što je, tu je – ističe Smolić te napominje da treba obrazovati što više mladih ljudi za zanimanja koja će uskoro biti deficitarna, a riječ je o kvalitetnim konobarima, kuharima…

A gdje je zaštita države?

A što se tiče obrazovanja, Senka Dodig, ravnateljica Turističko-ugostiteljske škole u Šibeniku, upozorava nas da mladi ljudi upisuju školu za spomenuta zanimanja, ali pitanje je u kojem smjeru nastavljaju svoj život.

– Ima interesa za školu, a motivacija bi trebala rasti jer su to atraktivna zanimanja. Država bi na neki način trebala zaštititi konobara jer svi misle da taj posao može raditi svatko. Ne može! Ne zna svatko kako pristupiti gostu, kako određena jela poslužiti, ne poznaju ni strane jezike – govori nam ravnateljica škole.

Konobarima i kuharima, smatra, treba pomoći na druge načine. Jedan od njih je i produžetak sezone, ili da ih gazde zimi šalju na dodatne edukacije, a da im se to računa kao da su radili. Definitivno ima prostora i načina kako mlade ugostitelje zadržati u Hrvatskoj.

Da je pitanje radne snage itekako počelo mučiti poslodavce, svjedoči i činjenica da je na birou već početkom ovog mjeseca, dakle siječnja, oglašeno stotinjak radnih mjesta za konobare, kuhare i drugo pomoćno osoblje u restoranima i smještajnim kapacitetima. Nikad ranije…

Na birou već kreće potraga za sezoncima… Nije ni čudno jer će u Šibeniku do sezone biti otvorena tri hotela

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.