Izašle šparoge, ali i zmije. Znate li što napraviti u slučaju da vas ugrizu i koje još životinje vrebaju u prirodi?

Vrijeme je boravka u prirodi, obrade zemlje, branja šparoga, ali i buđenja zmija i drugih životinja iz zimskog sna, zbog čega neopreznim šetačima prijeti opasnost od ugriza. Posebno su opasni ugriz poskoka i riđovke s obzirom da je riječ o zmijama otrovnicama, no uz zmije, ljudima koji šetaju prirodom prijete i insekti – stršljenovi, krpelji, ose i crne udovice. Koliko su česti i kako se zaštititi, doznali smo od veterinara Gorana Horvatovića.

– Zmije ubiti nisu toliko opasne. One bježe od ljudi, ali uvijek se preporuča onima koji šetaju prirodom da imaju odgovarajuću obuću i štap sa sobom, kako bi ih šuškanjem otjerali od sebe, jer poznato je da zmije jako dobro osjećaju vibracije – objašnjava Horvatović.

šarulja zmija

Problem nije u zmijama, već u ljudima, dodaje šibenski veterinar.

– Ljudi koji borave u prirodi su ili svjesni opasnosti ili nisu. Oni koji nisu svjesni, zapravo ne žive s prirodom. Životinje nikad ne napadaju bez razloga, ali razlozi su ljudima očito nedokučivi i zato im se događa da, primjerice, šetaju travnjakom i nalete na zmiju koja ih ugrize. Ona je ugrizla zbog straha, jer se prepala, a ne iz čista mira. Rekao bih da su veći problem od zmija krpelji, kojih u Dalmaciji ima puno vrsta. Oni skaču po nama i zato ih se treba više paziti. Međutim, krpelji koji žive na našem području ne prenose meningoencefalitis, bolest opasnu za ljude. Takvi krpelji više su karakteristični za kontinentalnu Hrvatsku i riječko područje – govori Horvatović.

Stršljenova je u prirodi posljednjih godina puno manje no što je to bio slučaj u prošlosti. Ipak, izrazito su opasni i agresivni. Najteže reakcije su anafilaktički šokovi koji mogu u roku od nekoliko minuta životno ugroziti bolesnika. Tada dolazi do gušenja, pada tlaka i općeg šoka, pa je bitno da Hitna pomoć odmah odreagira i pacijentu pruži antišok terapiju. Većina takvih reakcija prođe dobro, no velik dio je i visokorizičan.

strsljen

– Ja sam non-stop na terenu i ne viđam ih često. Prije ih je bilo puno više. Stršljenovi napadaju samo kad se vi okomite na njega ili kada brane svoj teritorij. Izuzetno zaštitnički se postavljaju prema vlastitom pomlatku i u tim trenutcima znaju biti jako agresivni. Naletio sam na par dosta velikih gnijezda stršljenova u štalama, i u tim slučajevima preporuka je da ljudi ništa ne rade samoinicijativno, već pozovu nadležne službe koje će ukloniti gnijezdo – uputstvo je šibenskog veterinara.

Što se, pak, osa tiče, one su uobičajeni, gotovo svakodnevni ‘gost’ i u kućama, a ne samo u prirodi. Kao i ostali insekti, neće napasti ukoliko ne osjete strah.

– Ljudima se često događa da pronalaze njihova gnijezda u tamnim prostorima, u griljama. Takva zemljana gnijezda znatno su manja od stršljenovog i moguće ih je ukloniti na način da se prije uporabi insekticid koji će otjerati ose, a potom treba odstraniti gnijezdo – veli Horvatović.

Među opasnostima koje prijete u prirodi svakako su i ubodi crne udovice. Taj naotrovniji europski pauk, prepoznatljiv po tijelu crne boje i crvenim točkicama na leđima, nije agresivan, no budući da mreže gradi blizu tla, najčešće su žrtve ljudi koji neoprezno stanu na nju ili je uhvate rukom.

HRPC
Crna udovica/HRPC

– Crna udovica voli kamenita područja, kao i poskoci. Ljudi na njih najčešće nailaze u vinogradima i u blizini suhozida. Ja sam u 20 godina rada na šibenskom području vidio tek dvije, tako da su one češći stanovnik primjerice prominskog kraja – rekao je Horvatović.

Na Zaraznom manje pacijenata stradalih od ugriza zmije

Zarazni odjel Opće bolnice Šibenik prošle je godine zaprimio tek troje pacijenata koje je ugrizla zmija otrovnica. Razlog opadanja broja pacijenata stradalih od ugriza zmije leži i u činjenici što su građani informiraniji i pažljiviji no što je to bio slučaj u prošlosti.

–  Na odjelu trenutno imamo četiri važeća antitoksina za otrov europskih zmija. Iako se broj pacijenata smanjio, važno je napomenuti da se ljudi trebaju pridržavati preventivnih mjera u svim aktivnostima tijekom boravka u prirodi. Važno je nositi odjeću dugih rukava, odgovarajuće cipele i koristiti štap s obzirom da se zmije boje vibracija – objašnjava doktorica Blanša Bilić sa Zaraznog odjela OB Šibenik.

Ukoliko se dogodi da je zmija ugrizla, nikako se ne smije podvezivati ekstremitet niti stavljati led na mjesto ugriza.

– Bitno je ne paničariti. Nakon ugriza potrebno je isprati mjesto ugriza, dezinficirati ga, ne isisavati otrov i pokušati imobilizirati taj ekstremitet. Iznimno je važno i smanjiti pokrete, jer je tada manja cirkulacija otrova, te se javiti što prije u najbližu liječničku ambulantu – poručila je doktorica Bilić.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.