Jedinstven stav: Država mora decentralizirati gospodarenje poljoprivrednim zemljištem

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem dugogodišnji je kamen spoticanja u napretku i razvoju poljoprivredne proizvodnje, kako u Šibensko-kninskoj županiji tako i u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj pa su Goran Pauk, šibensko-kninski župan i Višnja Marasović, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj organizirali danas u šibenskoj knjižnici javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

zakon rasprava13022017 (5)

– Zakon o poljoprivrednom zemljištu je u novijoj hrvatskoj povijesti doživio 17 izmjena i dopuna, aktualni je na snazi od 2013. godine i, kratko rečeno, nije dobar. Njegovo uvođenje je donijelo nešto pozitivno, prvenstveno što se tiče vođenja evidencije zemljišta i procedura, ali i je i dalje teško ili gotovo nikakvo raspolaganje s poljoprivrednim zemljištem i dalje su vrlo teške procedure za doći do tog zemljišta. Taj zakon nije ono što smo htjeli. Kao predsjednik Hrvatske zajednice županija ističem decentralizaciju države u nizu razina, ovlasti i funkcija, a jedna od onih na koje računamo jest upravo ta da bi mi u županijama mogli puno kvalitetnije od države ili centralne agencije gospodariti poljoprivrednim zemljištem, kazao je Pauk.

Kako i ministar Tomislav Tolušić, donedavni Paukov kolega, uviđa da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ne funkcionira onako kako bi trebalo na državnoj razini pa tako i na lokalnoj, planira izmjene zakona koji bi dao više prava lokalnoj samoupravi u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem.

– Vjerujem da ćemo danas imati prilike čuti i poljoprivrednike, što oni misle, sa čime se suočavaju i da ćemo pametnije ući u raspravu koja će rezultirati s određenim zaključcima koji će biti inplementirani u zakon za koji očekujemo da bude prilagodljiviji, bolji i efikasniji za onoga čiji naziv nosi, kazao je župan Pauk.

zakon rasprava13022017 (8)

U Šibensko-kninskoj županiji je na raspolaganju 57 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a u nacrtu novog zakona, između ostaloga trebalo bi učiniti provedivom odredbu da se neobraslo šumsko zemljište može prenamijenjivati za sadnju višegodišnjih nasada, a ne, kako je to do sada bilo jedino za ispašu i golf terene. U nacrtu novog zakona predviđa se i mogućnost da zapušteno poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu putem agencije bude dato u petogodišnji zakup, a sredstva od zakupa bi se isplatila vlasniku. Ukoliko vlasnik nije poznat ili je nedostupan ta bi se sredstva čuvala 20 godina.

zakon rasprava13022017 (2)

– Mi u Općini Ervenik i naše susjedne općine jedva čekamo novi zakon. Pojavilo se veliko zanimanje za uzgoj smilja, a naš krš koji se tretira kao državno poljoprivredno zemljište je jako pogodan za uspješan uzgoj te kulture. Kada nam se jave potencijalni investitori i vide kakve ih procedure čekaju dalje, kad se odmaknu od lokalnih samouprava, onda se obeshrabre i odustanu. Ukoliko bi se došlo do pozicije da se takvo poljoprivredno zemljište premjesti u ingerenciju lokalnih samouprava mi bi tu napravili značajan iskorak i to bi zemljište mogli vrlo kvalitetno i korisno iskoristiti. Posebno mislim na smilje kao kulturu koja donosi veliku korist onima koji se odluče za sadnju. Podupiremo promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i nadamo se da će tim zakonom doista upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem biti premješteno u nadležnost jedinice lokalne samouprave, kazao je Predrag Burza, načelnik Općine Ervenik.

zakon rasprava13022017 (1)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.