Zbog sve većeg zanimanja za kremaciju i sahranu u urni Joško Vuković, direktor Čempresa, za Šibenski portal najavljuje pokretanje inicijative da Šibenik izgradi vlastiti krematorij.
– Potražnja za grobnicama za urne, koje i sada gradimo, te sve više sahrana u urnama u klasičnim grobnicama nametnuli su pitanje isplativosti izgradnje vlastitog krematorija kojem bi u budućnosti gravitirala puno šire područje od same Šibensko-kninske županije i Dalmacije. Godinama se gurala teza da jedino Zagreb može i mora imati krematoriji jer je to kao ‘više politika nekih većih interesa’ što je suludo razmišljanje i nema veze s istinom. Istina je da se do sada ni jedan grad u Hrvatskoj nije odlučio za takav jedan komunalni poduhvat i to iz neadekvatnih prostornih i tehničkih razloga ali i financijskih. Planiram već u ovoj godini ozbiljno pokrenuti ideju i projekt izgradnje krematorija u Šibeniku pa ćemo vidjeti za koliko vremena ćemo to tehnički uspjeti realizirati – priča nam Vuković.
Pojašnjava i kako je sasvim logična potražnja za grobnicama za urne jer je njihova cijena sa osam mjesta za urne od 5.000 kuna daleko ispod one za klasične grobnice.
– Klasična grobnica za ljesove sa osam mjesta u konačnici košta i do 100 tisuća kuna. Tako su troškovi već u startu i 70 posto manji, a cijene klasičnog pogreba i kremacije su skoro u lipu identične. Ljudi su tu računicu već prošli i u zadnje dvije-tri godine na našem je području oko 200 posto više kremacija. Mjesečno redovito imamo do dvije kremacije, a nerijetko i pet puta mjesečno vozimo pokojnike u zagrebački krematorij – kaže Vuković.
Zbog rastuće potrebe, a računajući i na regiju koja bi sutra gravitirala šibenskom krematoriju, Vuković se već raspitao o potrebnim uvjetima i mogućnostima financiranja.
– Osnovi preuvjet je imati dovod javne plinske mreže i dovoljne prostorne kapacitete, a sve skupa da je uz ili blizu groblja. Mi to u Šibeniku sve imamo. Plin je od Kvanj doslovno 100 metara, prostora na Kvanju ima neograničeno, uz to Kvanj je centralno gradsko groblje s neograničenom prostornom mogućnošću za širenje na čemu nam mnogi gradovi mogu zavidjeti. Tehničke i prostorne preduvjete imamo, a ni financiranje izgradnje ne bi trebalo biti problem. Investicija je to od 1,5 do dva milijuna eura, u što je uračunata gradnja i uređenje cjelokupnog kompleksa krematorija od samih peći do prostora za oproštaj s pokojnikom. Fondovi EU prepoznaju prioritet takvog komunalnog sadržajau i iz njih bi se moglo dobiti 20 do 30 posto bespovratnih sredstava. Mislim da je sasvim realno krenuti u takav projekt i ja ću sigurno gurati inicijativu da Šibenik izgradi krematorij – zaključuje poduzetni direktor šibenskih Čempresa koji već razmišlja i o širenju ponude vezane uz kremaciju kakva u svijetu nije rijetkost, a ide od privjesaka s pepelom pokojnika do minijaturnih urni s malom količinom pepela koje ostaju članovima obitelji.
