U Solarisu je danas s radom počeo dvodnevni 30. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore na kojem će sudionici iz cijele Hrvatske raspravljati o aktualnim problemima turističkog i ugostiteljskog sektora, primjerima dobre prakse i mogućnostima financiranja.
– Godinu dana proveli smo u tihoj diplomaciji pa ćemo prvi put u 30 godina kongres otvoriti s lanjskim zaključcima jer smo iznenađeni dizanjem stope PDV-a na hranu. U tim zaključcima od prošle godine tražili smo dosljednu primjenu Strategije razvoja turizma do 2020. godine, posebno u dijelu fiskalne politike gdje je predviđeno smanjenje porezne stope sa 13 na 10 posto, a ne povećanje na 25 posto kako je uvedeno poreznom reformom u 2016. godini. Smanjenje stope traženo je samo za ono područje ugostitelja koje radi s hranom, kazao je Nenad Šepak, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a.
Spomenuo je i kako se, kroz kurikularnu reformu, radi na zaključku kojim su lani ugoistitelji i turistički djelatnici u obrazovanju tražili 70 posto prakse i 30 posto teorije te vjeruje da će rezultati biti izuzetni, a potvrdio je i da su, kao struka, uključeni u sve procese rada resornog ministarstva.
U ime domaćina kolege je pozdravio Joso Smolić, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije, a najburniji pljesak pokupio je Stipe Knežević, podpredsjednik HOK-a i predsjednik Organizacijskog odbora koji je pjesnički nadahnuto sročio stihove parafrazirajući stari tekst fra Filipa Grabovca iz 18 stoljeća.
Kad ministar financija hoće kog da shrve
on ugostitelje stavlja prve.
A dobitak kad se dili
on ugostitelje pita di ste bili.
Vino nose vodu piju
za ministra financija hrvatski ugostitelji krvavi znoj liju.
Prigodnim riječima sve su pozdravili domaćin Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a i šibensko-kninski župan Goran Pauk kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Konges je otvorio Gari Cappelli, ministar turizma koji se odmah na početku govora zahvalio svim ugostiteljima i turističkim djelatnicima u Hrvatskoj što su u iznimno teškim uvjetima uspjeli u ovoj turističkoj godini postići to da restorani, ugostiteljstvo, postanu jedan od tri najbitnija razloga zašto turisti dolaze u Hrvatsku i zašto će opet doći.
– Naravno da od mene očekujete rješavanje problema. Zato sam i došao ovdje, da zajedno s vama otvorimo sve teme, vidimo što smo, gdje smo, gdje griješimo. Moramo vidjeti kako riješiti pitanje zapošljavanja, poreznog rasterećenja i imati još više zadovoljnih gostiju. Kod nas je i dalje ključ uspjeha u turizmu čovjek i njegov osmijeh. Hrvatska je ove godine podigla potrošnju za nekih 20 eura u odnosu na zadnje istraživanje prije dvije godine. U Hrvatskoj ove godine imamo preko 100 milijuna noćenja, preko 18 milijuna dolazaka turista. Ove godine na burzi u Londonu Hrvatska je još prepoznatljivija i očekuje se 15 do 20 posto više britanskih turista. To je signal da će sva druga tržišta imati povećanje i očekuje nas jedna vrlo jaka turistička godina, najavio je ministar Cappelli.
O problemu manjka radne snage u turizmu ministar je napomenuo kako nije samo naš jer u Austriji za ovu zimu nedostaje na desetke tisuća ljudi, a u Nizozemskoj za poljoprivredu, građevinu i turizam nedostaje stotinjak tisuća radnika.
-To je nešto što se događa svima. Njemačka je nedavno otvorila milijun novih radnih mjesta. Svaki dan imamo koordinacije pa i s ljudima iz vašeg sektora. Ništa se ne radi, a da se ne dogovaramo. Drage volje ćemo i ja i državni tajnik sudjelovati u panelu i odgovoriti na sva vaša pitanja. Neću izbjegavati odgovore ni na pitanja o poreznoj reformi i zapošljavanju u turizmu za koje tražimo optimalno rješenje. Moramo podvući crtu i reći Zavodu za zapošljavanje, ovako više ne ide jer ne možemo na Zavodu imati 200 tisuća nezaposlenih, a u turizmu kad tražimo pet tisuća ne možemo naći ni sto radnika. U sljedećih par mjeseci moramo naći još 15 tisuća djelatnika u turizmu, rekao je ministar Cappelli najavljujući potpis ugovora s jednom od zemalja u okruženju što će biti jedna od rezervi ne uspijemo li sami osposobiti svoje nezaposlene za zanimanja u turizmu.
