Kuda idu divlje svinje? Često preko šibenskih cesta, a bliski susret s njima opasan je po život

Tri divlje svinje, od kojih je svaka teška barem 50 kilograma, odjednom su mi se usred mrklog mraka ukazale na magistrali prije skretanja za Srimu. Bile su na pedesetak metara ispred mene. Počeo sam naglo kočiti. Zanijelo me je u suprotnu traku gdje sam se umalo okrenuo na cesti. Zavladao je muk u autu. Šok i nevjerica. Tim riječima opisao nam je mlađi Šibenčanin svoj jučerašnji bliski susret s veprovima na cesti.

– Ni sam ne znam kako mi je auto ostao na cesti. U tih dvije sekunde intenzivnog kočenja prošlo mi je barem pet misli kroz glavu. Ima li koga sa suprotne strane, hoću li sletjeti s cete, vezan sam…? Nakon što sam se zaustavio na suprotnoj traci, upalio sam sva četiri žmigavca, ušao u svoju traku i nastavio put – rekao nam je Šibenčanin.

Takvi bliski susreti, ali i sudari, na cesti nisu rijetkost, potvrdili su nam i u šibenskoj policiji te dodali kako su ove godine na cestama u županiji zabilježili 46 prijavljenih naleta na divlje životinje. Većinom se radi o veprovima.

– Ako prometni policajci nakon nesreće pronađu duge tragove kočenja i ako je postavljen znak koji upozorava na veprove, onda najčešće kao razlog sudara utvrdimo neprilagođenu brzinu. S druge strane, ako je brzina mala, onda šaljemo izvješće lovačkom društvu, a osiguravatelji u pravilu refunidraju štetu vozaču – objasnili su u policiji te poručili vozačima da voze oprezno i prilagođenom brzinom.

I šef lovaca umalo stradao od vepra

Veprova jednostavno ima previše i ako se ništa ne poduzme, bit će strahovitih problema, kazao nam je predsjednik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije Nediljko Dujić. I on osobno je prije 20 dana imao prometnu nesreću u kojoj je udario vepra teškog 150 kilograma. Automobil je teško oštećen, no šefu županijskih lovaca, srećom, nije ništa bilo.

– Već par mjeseci pokušavamo riješiti s Ministarstvom poljoprivrede da nam dozvole pojačani odstrel tijekom cijele godine jer imamo podosta problema: od naleta vozila, poljoprivrednih šteta do uznemiravanja građana. Jednostavno, sada imamo barem deset puta više veprova u županiji nego što je to normalan broj – objasnio nam je Dujić te dodao da se na tjednoj bazi dogodi nalet auta na vepra.

Veprovi hoće ići na more

Divlje svinje su migratorna divljač koja nikad nije na jednom stalnom mjestu. Krda, pojašnjava iskusni lovac, migriraju tijekom godišnjih doba, a zbog niskih temperatura i snijega na Dinari, počeli su se spuštati prema moru.

– Mora se dozvoliti jači odstrel jer divlje svinje praktički nemaju prirodnog neprijatelja. Tu spada vuk, ali i vuk ne može bez svog čopora napasti, primjerice, krmaču s mladima koja je iznimno ratoborna. Problem su, pak, udruge za zaštitu životinja koje su protiv mjera odstrela, ali riječ je mahom o ljudima koji žive u velikim gradovima i koji nemaju dodira s tim divljim životinjama – napominje Dujić.

Lovcima nije interes pucati i ubijati, već briga za ekosustav. Vepra se, dakle, smije ubiti tijekom cijele godine, ali u krmače s mladima lovci ne smiju pucati šest mjeseci.

– Divlje svinje skrivaju se u gustišima gdje nalaze hranu i sklonište. Kako sada nemaju neprijatelja, prase se tri puta godišnje umjesto jednom kao što je prije bio slučaj. Mi lovci smo predložili smanjenje razdoblja zaštite krmača, i to na 90 dana – istaknuo je Dujić te dodao da bi tako postigli barem nekih 30 do 50 posto veći izlov i doveli broj divljih svinja u podnošljivo stanje, a i smanjili opasnosti koje vrebaju od veprova.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.