Marko Jelić o iseljavanju: Slika je crnja od državne statistike, Knin je izgubio trećinu stanovnika

Dok predsjednica priča o prosječnoj plaći koju mogu samo sanjati skoro svi zaposleni, a premijer relativizira problem iseljavanja opravdavajući ga otvorenim europskim tržištem rada, u šest proteklih godina Knin je izgubio skoro četvrtinu stanovnika. Po izvješću Državnog zavoda za statistiku, od pet gradova u Šibensko-kninskoj županiji jedino Vodice bilježe rast broja stanovnika, dok je iz Knina samo lani odselilo 880 ljudi od čega više od polovine u inozemstvo.

– Po mom mišljenju podaci Državnog zavoda za statistiku ne daju realnu sliku koja je u Kninu još crnja. Rekao bih da je od 2011. godine Knin izgubio i trećinu stanovnika. Za preokretanje tog trenda potrebno je jako puno truda i mi ulažemo koliko možemo jer je bitno ljudima dati nekakvu nadu da će imati fer mogućnosti. Ljudi su u stanju apatije jer ne vide mogućnost da oni sami mogu utjecati na stvari, komentira crne kninske brojke Marko Jelić, gradonačelnik Knina.

Jelić podsjeća na činjenicu sve lošije konkurentnosti Hrvatske i ne vjeruje da stvari idu na bolje.

– Administracija je pretroma, preglomazna i prezahtjevna što građanima komplicira i onako težak život. Gradska vlast sustavno ulaže u natalitetne mjere i zdravstvenu, predškolsku i školsku infrastrukturu u kojoj nije ni osnivač, ali nam je želja povećati kvalitetu života u Kninu. U ovoj godini dali smo četiri puta više poticaja za gospodarstvo, napominje Jelić.

knin marko jelic 080617 1

U moru negativnih pokazatelja svijetla točka je broj zaposlenih u Kninu koji je blagom porastu.

– Ljudi će odseljavati dok god ne osjete da imaju sigurnost egzistencije. Svjedočimo i tome da se određeni broj ljudi koji su otišli u inozemstvo danas vraća. Razlog je što su im očekivanja bila veća od onoga što su našli tamo u inozemstvu. Hrvatska je još uvijek stabilna i socijalna zemlja, ali svoj doprinos moramo dati svi i ne očekivati sve od samo jedne osobe ili od dvadesetak ljudi, ako govorimo o Vladi. U Kninu se osjeti problem s radnom snagom koji imamo u cijeloj zemlji. Da se danas i pojavi neki veći ulagač imao bi problem s pronalaženjem odgovarajuće radne snage, zaključuje Jelić.

Od 2011. godine i u Drnišu je 16 posto manje stanovnika, Skradin je ‘manji’ za 13 posto, a broj stanovnika u Šibeniku pao je za četiri posto, koliko su rasle Vodice.

Šibenik je, kao centar Županije, poželjan za doseljavanje tako da je lani u njega došlo 915 novih stanovnika dok ih je odselilo 892. Vodice su također atraktivne useljenicima kojih je lani bilo 297 u odnosu na 265 građana koji su odlučili preseliti u drugi grad, županiju ili državu.

Ohrabrujuće je što broj zaposlenih raste u Kninu, Šibeniku i Vodicama što je osnovni preduvjet egzistencije i ostanka.

Arhiva/Ilustracija
Arhiva/Ilustracija

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.